Javna poduzeća u Srbiji završila su prošlu godinu s gubicima većim od 100 eura po stanovniku pa je osiromašeni državni proračun izložen novim troškovima na koje nije računao. Iz proračuna se trebaju pokriti gubici najvećih kompanija koji iznose 3,9 milijardi eura. Vlada se pak nadala da će njihovom dobiti djelomično pokriti “rupe” u proračunu.

Prema analizama Republičkog zavoda za razvoj (RZR) 20 posto gubitaka srpskog gospodarstva dolazi iz javnih poduzeća. Zbog glomaznosti i izostanka strukturnih reformi srpski giganti ostvaruju prihod četiri puta sporije od ostalog dijela gospodarstva.U tvrtkama čiji je osnivač država zaposleno je 104,3 tisuće radnika ili skoro svaki deseti od ukupnog broja zaposlenih. Analiza je pokazala da javna poduzeća sudjeluju u ukupnim prihodima gospodarstva sa 14,3 posto, u neto dobiti sa simboličnih 3,8 posto, a u gubicima sa 15,8 posto. Najveći gubitaš u državnom vlasništvu je Elektroprivreda, koja je u minusu 2,1 milijardu eura, odnosno više od polovice ukupnih gubitaka. S obzirom da vlast niskom cijenom struje održava socijalni mir nema izgleda da ta gospodarska grana poboljša postojeće financijske prilike. Na drugome mjestu su Željezice Srbije sa 1,1 milijardi eura, zatim Jat Airways (77,9 milijuna), a u tom društvo nalazi se i Naftna industrija Srbije, za koju se vjerovalo da uspješno posluje. Preuzimanjem većinskog vlasništva, Gazpromnjeft je “otkrio” gubitak od 50 milijuna eura. Brojka nije konačna, jer vlada namjerava angažirati novog revizora sa zadatkom da utvrdi poslovanje NIS-a zato što sumnja u nalaze ruske kompanije.Da se u NIS-u neracionalno poslovalo pokazala je inventura koja je na zalihama pronašla robu koja nema veze s NIS-ovom djelatnošću. Stoga je poslovodstvo NIS-a na aukciji prodavalo uvijače za trepavice, fenove i druge kozmetičke proizvode koji su služili za uljepšavanje zaposlenih u toj tvrtki.

Dugovi

Kamen oko vrata
Velike tvrtke, koje je država “čuvala” od privatizacije zbog izvlačenja novca i zapošljavanja podobnih, postale su “kamen oko vrata” gospodarstvu.

Država preuzima tvrtke
Čak 13 posto od ukupnih gospodarskih dugova otpada na javna poduzeća. Najviše su zaduženi Elektroprivreda Srbije, Telekom, Putevi, Naftna industrija i Željeznice. Pozitivno je poslovao Srbijagas preko kojeg država ulazi u vlasništvo privatiziranih kompanija koje ne plaćaju plin i struju.