Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Društvene mreže možda su antisocijalne

Autor: The New York Times
09. svibanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Djeca su prije uistinu razgovarala s prijateljima. Silni sati provedeni na telefonu ili u susjedstvu nakon škole davna su prošlost. A danas čak ni čavrljanje preko mobitela ili e-maila više nije “in”. Za današnje tinejdžere prijateljstva se sve više razvijaju i održavaju preko kratkih isječaka teksta na mobitelu ili instantporuka, ili vrlo javnih poruka na zidu Facebook i MySpace profila.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Do ovog trenutka zabrinutost u vezi s korištenjem tehnologije bila je usmjerena na implikacije koje bi to moglo imati na intelektualni razvoj djece. Međutim, psiholozi i drugi stručnjaci počinju istraživati ovaj sveobuhvatni fenomen na nov način: mijenja li tehnologija samu prirodu dječjih prijateljstava? “Općenito, strah od internetskog nasilja ili seksualnog zlostavljanja zasjenio je istančane načine na koje tehnologija utječe na bliskost prijateljstva”, rekao je Jeffrey G. Parker, izvanredni profesor psihologije na Sveučilištu u Alabami koji istražuje dječja prijateljstva od osamdesetih. “Tek počinjemo istraživati te suptilne promjene.” Pitanje koje si istraživači postavljaju jest omogućuje li djeci sva ta razmjena poruka i vrijeme provedeno na internetskim društvenim mrežama bolje povezivanje s prijateljima i brigu o njima, ili se kvaliteta njihove interakcije smanjuje bez intimnosti i emocionalnosti normalnih sati provedenih u razgovorima oči u oči. Prerano je za odgovor. Kaveri Subrahmanyam, psihologinja na Sveučilištu u Kalifoniji, i Patricia M. Greenfield, psihologinja na sveučilištu U.C.L.A., u svom članku u časopisu “Budućnost djece”, koji je plod suradnje nepristranoga istraživačkog centra Brookings Institution i centra Woodrow Wilson pri sveučilištu Princeton, zamijetile su: “Početni kvalitativni dokazi ukazuju da su tinejdžeri zbog jednostavnosti elektroničke komunikacije manje zainteresirani za komunikaciju licem u licem s prijateljima. Potrebna su obuhvatnija istraživanja raširenosti ovoga fenomena i njegova učinka na emocionalnu kvalitetu odnosa”.

Djeca su prije uistinu razgovarala s prijateljima. Silni sati provedeni na telefonu ili u susjedstvu nakon škole davna su prošlost. A danas čak ni čavrljanje preko mobitela ili e-maila više nije “in”. Za današnje tinejdžere prijateljstva se sve više razvijaju i održavaju preko kratkih isječaka teksta na mobitelu ili instantporuka, ili vrlo javnih poruka na zidu Facebook i MySpace profila.

Do ovog trenutka zabrinutost u vezi s korištenjem tehnologije bila je usmjerena na implikacije koje bi to moglo imati na intelektualni razvoj djece. Međutim, psiholozi i drugi stručnjaci počinju istraživati ovaj sveobuhvatni fenomen na nov način: mijenja li tehnologija samu prirodu dječjih prijateljstava? “Općenito, strah od internetskog nasilja ili seksualnog zlostavljanja zasjenio je istančane načine na koje tehnologija utječe na bliskost prijateljstva”, rekao je Jeffrey G. Parker, izvanredni profesor psihologije na Sveučilištu u Alabami koji istražuje dječja prijateljstva od osamdesetih. “Tek počinjemo istraživati te suptilne promjene.” Pitanje koje si istraživači postavljaju jest omogućuje li djeci sva ta razmjena poruka i vrijeme provedeno na internetskim društvenim mrežama bolje povezivanje s prijateljima i brigu o njima, ili se kvaliteta njihove interakcije smanjuje bez intimnosti i emocionalnosti normalnih sati provedenih u razgovorima oči u oči. Prerano je za odgovor. Kaveri Subrahmanyam, psihologinja na Sveučilištu u Kalifoniji, i Patricia M. Greenfield, psihologinja na sveučilištu U.C.L.A., u svom članku u časopisu “Budućnost djece”, koji je plod suradnje nepristranoga istraživačkog centra Brookings Institution i centra Woodrow Wilson pri sveučilištu Princeton, zamijetile su: “Početni kvalitativni dokazi ukazuju da su tinejdžeri zbog jednostavnosti elektroničke komunikacije manje zainteresirani za komunikaciju licem u licem s prijateljima. Potrebna su obuhvatnija istraživanja raširenosti ovoga fenomena i njegova učinka na emocionalnu kvalitetu odnosa”.

Međutim, ovo pitanje vrlo je važno, smatraju stručnjaci za veze, jer bliska prijateljstva iz djetinjstva pomažu djeci da izgrade povjerenje u ljude koji nisu članovi njihovih obitelji i tako im pomažu u postavljanju temelja za zdrave odnose u odrasloj dobi. “Ne smijemo dopustiti ovim dobrim, bliskim vezama da odumru. One su esencijalne jer djeca njima razvijaju svoj stav, a i omogućuju djeci da se igraju osjećajima, da izražavaju osjećaje, to jest vježbaju sve funkcije koje postoje u vezama u odrasloj dobi”, kaže Parker. Isto tako mnogi stručnjaci koji rade s djecom uočavaju da je komunikacija postala površnija i više javna nego u prošlosti. Jedan od strahova jest da današnja mladež možda propušta iskustva koja bi im mogla pomoći razviti empatiju, razumjeti emocionalne nijanse i čitati društvene aluzije kao što su izrazi lica i govor tijela. Budući da tehničke opsesije djece počinju u sve ranijoj dobi, njihovi umovi mogli bi se na kraju preustrojiti, pa će te vještine gotovo nestati, smatraju neki stručnjaci. Druga istraživačka struja zalaže se za mišljenje da tehnologija zbližava djecu više nego prije. Elizabeth Hartley-Brewer, autorica prošlogodišnjega publicističkog hita “Prijateljstvo: vodič za razumijevanje i održavanje prijateljstava vašeg djeteta”, vjeruje da im tehnologija omogućuje da 24 sata na dan budu spojeni s prijateljima. “Mislim da mogu reći kako elektronički mediji pomažu klincima da budu u kontaktu puno više i puno duže.” I neki roditelji se slažu. Beth Cafferty, srednjoškolska učiteljica španjolskog u newyorškom predgrađu Has brouck Heights u New Jerseyu, procjenjuje da njezina petnaestogodišnja kći svakodnevno pošalje nekoliko stotina SMS poruka. “Doista smatram da su bliskiji jer su više u kontaktu; što god im padne na um, istog trena si pošalju.” Nekoj djeci tehnologija jednostavno olakšava aktivan društveni život. Hannah Kliot, petnaestogodišnjakinja s Manhattana, kaže da se oslanja na SMS poruke za planiranje i prosljeđivanje stvari koje su joj smiješne ili zanimljive. No koristi ih i da provjeri kako se osjećaju prijatelji koji su uzrujani – u tom slučaju popratit će razmjenu SMS-ova pravim razgovorom. “Naravno da razgovaram s prijateljima, ali mislim da je novi oblik stvarnog razgovora čavrljanje preko videa jer ih zapravo vidiš. S vremena na vrijeme zovem prijatelje na telefon, ali to se možda smatra zastarjelim.”

Hilary Stout

Autor: The New York Times
09. svibanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

ma to je zaključak neko starog mlatimudana, ja sam više biznisa sklopio i ljudi upoznao preko fejsa nego sve ove godine prije bez njega

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close