Srpska vlada objavila je natječaj kojim traži inozemnu tvrtku s kojom bi, u ulozi strateškog partnera, osnovala novu aviokompaniju. To je treće “rješenje” u posljednje tri godine za Jat Airways, posrnuloga zračnog prijevoznika, koji svake godine bilježi gubitke od oko 20 milijuna eura koji su ukupno narasli na 220 milijuna i više je od vrijednosti ukupne imovine kompanije.

Ono što Jat ima su slotovi (pravo slijetanja na velikom broju aerodroma), čija se vrijednost procjenjuje na oko 50 milijuna eura, dok je kompanija gotovo ostala bez zrakoplova. Vrijednost ukupne flote od 10-ak vrlo starih zrakoplova procjenjuje se na 30 milijuna eura, koji su pod hipotekom jer se Jat zadužio kod vlade za 50 milijuna eura.

Miodrag Miljković, državni tajnik u Ministarstvu za infrastrukturu, smatra da je magnet koji bi trebao privući neku od stranih kompanija to što bi partner dobio novu kompaniju u koju će s državom unijeti najzdravije iz Jata, odnosno pravo slijetanja na najatraktivnijim europskim i svjetskim lokacijama te kvalitetne pilote. Taj se recept pokazao uspješnim u slučaju tvornice automobila koju vlada gradi s Fiatom. Ipak stručna i široka javnost nisu pozdravili raspisani natječaj jer u slučaju da vlada uspije naći strateškog partnera za novu kompaniju, u nju bi se prenijela imovina Jata, dok bi dugovi pali na leđa poreznih obveznika.

Prema objavljenim uvjetima vladi odgovara svaka kompanija koja je spremna uložiti 400 milijuna eura za kupnju zračne flote. S tolikim kapitalom inozemni partner bi imao 49 posto vlasničkoga udjela u novoj kompaniji. Osim toga natjecati se mogu kompanije koje su lani prevezle najmanje 1,5 milijuna putnika i imaju bilancu od barem 200 milijuna eura. Sudjelovati mogu i investicijski fondovi.

Kako se natječaj percipira u javnosti zorno ilustriraju primjedbe da je vrijednost natječajne dokumentacije od 10.000 eura veća od Jatove vrijednosti. Milan Kovačević, savjetnik za strana ulaganja, smatra objavljivanje natječaja nepotrebnim troškom jer se ni na prethodne ponude nisu javljale kompanije koje su spremne ući u rizik preuzimanjem Jata ili postati suvlasnik nove zračne kompanije. Nije mu jasna ni priča o ostavljanju lošeg i pravljenja dobrog Jata. P

revladava ocjena kako je poziv upućen u nepovoljnom trenutku jer je svjetska avioindustrija u velikim teškoćama. U vrednovanju ponuda koje trebaju stići do 30. rujna najviše će se voditi računa o perspektivi održiva poslovanja, visini ponuđenog uloga te koliko će Jatovih zaposlenika biti preuzeto, koji su pak visokokvalitetno letačko osoblje koje se dosad u više slučajeva pokazalo doraslim da bez posljedica riješi neugodne događaje koji su prijetili havarijom. Nakon 30. rujna vlada će ocijeniti najperspektivniju ponudu, ali u stručnoj javnosti prevladava uvjerenje kako vlada neće imati posla jer se dvoji hoće li uopće biti zainteresiranih kompanija za “sklapanje braka sa siromašnom mladom” kakav je Jat.

Saša Vlaisavljević, bivši direktor Jata, smatra da je 2008. propuštena prilika za prodaju Jata kada je za njega 150 milijuna eura i 20 zrakoplova nudio ruski Aeroflot, no vlada je bila neodlučna. Iako je na kasnijem natječaju vlada tražila 51 milijun eura za 51% vlasništva, nitko se nije javio. Ni dugi pregovori s Turkish Airlinesom nisu ostvarili pozitivan ishod jer su Turci tražili u paketu i beogradski aerodrom, na što vlada nije pristala jer je riječ o poduzeću koje za razliku od Jata ostvaruje dobre prihode.

Digitalna revolucija

Domaća aplikacija koja olakšava svakodnevno upravljanje novcem

e-Dječja kartica

Mudrica stiže na Interliber: Digitalna kartica koja donosi niz pogodnosti za roditelje i djecu