Najnovija analiza vanjske trgovine Srbije, koju je napravila tamošnja Privredna komora u Beogradu, pokazala je ne samo da između dviju susjednih država raste količina prometa, nego da Hrvatska postaje strateški važan partner za srpsko gospodarstvo. Tijekom posljednjih osam godina međusobna razmjena porasla je za čak sedam puta. Ako se zna da je razmjena početkom ovog desetljeća bila 40 milijuna eura u, primjerice, 2000. godini, moglo bi se reći da to i nije iznenađujući rezultat. Međutim, otvaranjem zone CEFTA slobodnog trgovanja 2007. godine poslovi su dobili takav zamah da se s razlogom može govoriti o izuzetnom porastu gospodarske suradnje.

Rast razmjene
To su naglasili i predsjednici Boris Tadić i Ivo Josipović, tijekom nedavne posjete prvog čovjeka hrvatske države Srbiji. Zaključeno je da su gospodarstva dviju zemalja komplementarna i upućena jedna na drugo i da u potpunosti treba koristiti prednosti koje pruža liberalizacija stvorena CEFTA zonom. Na vanjskotrgovinskoj listi Srbije, Hrvatska je 2009. godine s prometom od 689 milijuna dolara zauzimala 10. mjesto. Po vrijednosti ostvarenog izvoza bila je na 10. mjestu, dok je po vrijednosti uvoza, hrvatsko gospodarstvo bilo na 11. mjestu. Tijekom prvih pet mjeseci 2010. godine ukupna razmjena dostigla je 244,4 milijuna dolara, što je za 4,96 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Pri tome je, pokazuju podaci PKS-a, Srbija imala deficit od 30,7 milijuna dolara. Naime, srpski izvoz iznosio je 106,9 milijuna, dok je iz suprotnog smjera u Srbiju stiglo roba i usluga za 137,5 milijuna dolara. Kretanje izvoza i uvoza ukazuje na još jednu zanimljivu tendenciju. Srpski izvoz u Hrvatsku porastao je za 7,5 posto, dok je istovremeno ostvaren porast hrvatskog izvoza za 3,1 posto. Očigledno se debalans smanjuje što je dobro, kako s političkog, tako i s gospodarskog aspekta. Još jedno polje gospodarske suradnje vrlo je zanimljivo jer baš ono ukazuje na strateški značaj Hrvatske kao gospodarskog partnera. Obujam ukupnih investicija hrvatskih tvrtki u Srbiji prešao je pola milijarde eura (520 milijuna) tako da je Hrvatska postala šesti po vrijednosti ulagač u srpsko gospodarstvo. Da bi stvari bile još interesantnije, to je 19 posto svih hrvatskih investicija u inozemstvu, po čemu je Srbija na drugom mjestu, odmah iza Nizozemske.Na žalost, u obrnutom smjeru stvari se ne odvijaju onako kako bi srpska strana željela. Za sada se kao jedino ozbiljnije ulaganje srpskih poduzeća u Hrvatskoj spominje investicija koncerna Swislion Takovo Rodoljuba Draškovića vrijedna 20 milijuna eura. To može biti kamen spoticanja, ali je za očekivati da će u budućnosti rasti i iznos srpskih ulaganja u Hrvatskoj. Drašković, međutim, nema posebno lijepe riječi o ulaganju, s obzirom da mu, kako je rekao za srpske medije, u tvrtki “ne cvjetaju ruže”. “Niti imam podršku tamo, niti imam podršku odavde. Vrlo je teško na hrvatskom tržištu opstati kao srpska firma. Radim na ivici egzistencije, iako imam ambiciozne planove i ne predajem se”, rekao je Drašković.

Podrška države
Prema njegovim riječima, političke prilike u Hrvatskoj ne dopuštaju ulaganje. “Nismo dobrodošli. Nitko od srpskih vlasti nam u tom smislu ne nudi pomoć. Istovremeno, hrvatski poduzetnici imaju neusporedivo veću podršku države – od porezne politike, preko financijske podrške pa do stvaranja uvjeta za ulaganja. Kada je u pitanju interes hrvatske ekonomije oni su jedinstveni, dok naša država ne vodi računa o nastupu naših firmi u regiji”, ocjenjuje Drašković. Neslužbeno, poduzetnici iz Privrednog kluba reći će je glavni krivac loša atmosfera prema njima u Hrvatskoj.

Iskustva

Politički nepodoban
Radoslav Veselinović, predsjednik Galeba grupe iz Šapca neuspješno je pokušao kupiti tvrtku Pluto iz Zagreba. “Službeno objašnjenje bilo je da sam zakasnio jedan dan s ponudom. Kasnije sam čuo da su razlozi ipak bili politički”, prisećao se Veselinović.

“Blago Hrvatima!”
Pluto je na kraju preuzeo riječki MGK Pack, a Veselinović kaže da ju je žao što mu tada nitko nije pomogao u ulaganju te da zavidi hrvatskim kolegama na podršci koju im pruža državni vrh.

(Inter)nacionalno

U biznisu nema mjesta za emocije
Prodaja Droge Kolinske Atlantic grupi bit će završena do studenoga. Do tada se neće mijenjati proizvodni program u njezinim tvornicama, od kojih se tri nalaze u Srbiji. To je izjavio Slobodan Vučićević, predsjednik Upravnog odbora slovenske kompanije kako bi smirio srpsku javnost koja je s priličnom dozom panike primila informaciju o kupnji Droga Kolinske. Vučićević kaže da u biznisu nema mjesta emocijama. Prodaja Droga Kolinske, kako je istaknuo, najveća je kupnja u regiji do sada, ali nije posljednja, jer će sve manje biti priče o tome je li tvrtka srpska, slovenska ili hrvatska. Kompanije će biti sve manje nacionalne, a sve više internacionalne. (R. Petković)

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret