Stanovništvo Srbije suočeno je s drastičnim povećanjem cijena osnovnih prehrambenih namirnica. Dobrim dijelom je to posljedica monopolističkog položaja najvećih prehrambenih kompanija Delte, MK-a Commerce i Victoria grupe, u čijim su skladištima najveće količine ulja, šećera i pšenice, pa im dominantan položaj na tržištu omogućava stvaranje umjetnih nestašica radi podizanja cijena tih roba. Međutim, prema najavama vlade, u novom sazivu takve poslovne prakse više se neće tolerirati.

Primjer kvalitetne suradnje
U Victoria grupi poriču da se monopolistički ponašaju na tržištu. Njihova glasnogovornica Nataša Kurjak ističe kako kompanija nije jedina koja surađuje s poljoprivrednicima. No o kvaliteti te suradnje svoje mišljenje imaju i seljaci koji upozoravaju da je umjetno gnojivo osjetno poskupilo otkada je Victoria grupa postala jedini distributer te sirovine. Nijedna od prozvanih kompanija nije pokazala spremnost da plasira robu na domaće tržište jer u izvozu može postići bolje cijene. Štoviše, Miodrag Kostić, vlasnik MK-a Commerce, javno je poručio kako će šećer, koji je ove godine proizveden u rekordnoj količini od 490.000 tona, prodati tamo gdje je cijena najpovoljnija. Pritom je zaboravio da je svojedobno od države dobio tri šećerane za tri eura.

Čudne subvencije
Slične pogodnosti imao je Miroslav Mišković, vlasnik Delta holdinga, koji je pod povoljnim uvjetima i uz naklonost vladajućih struktura pokupovao najbolje poljoprivredne kombinate u Vojvodini i postao zemljoposjednik s oko 30.000 hektara. Mišković se odrekao bavljenja trgovinom jer u poljoprivrednom sektoru vidi mogućnosti za veću zaradu. Proizvodnju hrane, po zaradi, izjednačio je s naftom. Doskorašnji ministar poljoprivrede Saša Dragin izjavio je kako je s te dužnosti smijenjen pod pritiskom tajkuna jer ih je okrivio za monopolističko ponašanje na tržištu i izazivanju umjetnih nestašica. Umjesto njega je postavljen političar jačega političkog pedigrea Dušan Petrović (potpredsjednik vladajuće Demokratske strane), koji je najavio oštriji obračun s monopolistima. U to će se uključiti i Komisija za zaštitu konkurencije koja je već donijela rješenje o kažnjavanju Danube Foodsa s tri milijuna eura zbog zloporabe monopolističkog položaja na tržištu mlijeka i izazivanje umjetne nestašice. Sada se to ponavlja sa pšenicom, brašnom, uljem, šećerom i krumpirom, što je izazvalo golemo povećanje cijena. Tako je cijena krumpiru utrostručena i za jedan kilogram iznosi 1,16 eura pa je sada krumpir skuplji od banana. Cijena šećeru povećana je na 1,03 eura za kilogram, što predstavlja povećanje za 70 posto. Osim administrativnih mjera, što ih vlada najavljuje radi sređivanja prilika na tržištu, upućeni smatraju da se nestašice mogu otkloniti pravodobnim potezima Direkcije za robne rezerve. Stabilno tržište i prihvatljive cijene mogle bi se postići kada bi država, koja je poslednje tri godine smanjivala agrarni proračun, bila odgovornija prema poljoprivrednicima, odnosno povećanjem subvencija koje je lani koristilo manje od 10% registriranih poljoprivrednika jer je kao uvjet za dobivanje subvencija bilo plaćanje zdravstvenoga i mirovinskoga osiguranja.