Neki to nazivaju diplomacijom sirena, dok drugi zloslutno, sarkastističnim tonovima govore o nezakonitom trgovanju mladim ženama. Sporni događaj tiče se prošlomjesečnog prijevoza danskoga najpoznatijeg nacionalnog simbola, brončane statue “Male sirene” Hansa Christiana Andersena u Šangaj sa stjenovite obalne lokacije koju je prisvajala od 1913. godine.

U Šangaju je sirena postavljena na stijenu u jezeru s morskom vodom iz konpenhaške luke i središnji je izložak danskog paviljona na šangajskom EXPO-u 2010., koji je otvoren 30. travnja. Statua od 175 kilograma kranom je prenesena na kamion koji se zatim otputio u Šangaj. Točna ruta kamiona držana je u tajnosti zbog straha od mogućih napada. Tko bi napao sirenu? Očigledno, puno ljudi. Sirena je dva puta namjerno obezglavljena, posljednji put 1998. godine, jedna ruka, poslije nađena, bila joj je odlomljena, bila je špricana bojom i odijevana u muslimansku žensku odjeću, uključujući i burku. Sa svoga kamena odbačena je eksplozivom 2003. godine. “To je nacionalna katastrofa trgovanja ženama”, kaže Ase Lunkvist sa smiješkom. Lunkvist već šest godina od travnja do rujna prodaje

ušećerene bademe na štandu ispred sirenina, sada praznog doma. Zamisao o slanju sirene u Kinu potječe od Bjarkea Ingelsa (35), danskog arhitekta, koji je pobijedio na natječaju za dizajniranje danskog paviljona na navedenom sajmu. Smještajući je u čistu morsku vodu iz kopenhaške luke, nadao se demonstrirati naprednu tehnologiju za očuvanje okoliša koju Danci žele prodati Kinezima. Sirena iz bajke, koja je bila spremna zamijeniti svoj život u moru kako bi zadobila prinčevu ljubav, djelo je Edvarda Eriksena, koji je lice izradio na temelju lica poznate balerine, a tijelo prema tijelu vlastite supruge nakon što je plesačica odbila pozirati naga.

“Većina smatra da je ovo sjajna prilika za snažnije eksponiranje danskog poslovanja”, kaže Soren Espersen (56), član konzervativne Narodne stranke koja se protivila selidbi i potpredsjednik danskog parlamenta. “No ona je nacionalno blago. Da netko poželi poslati Lincolnov spomenik u Kinu, došlo bi do opće pobune”, rekao je američkom novinaru. “Zašto smo spremni učiniti toliko za danski poslovni svijet?” Jorgen Delman, profesor kineskih studija na Sveučilištu u Kopenhagenu, kaže da je Kina drugi najvažniji trgovinski partner Danske, odmah nakon Sjedinjenih Američkih Država. Uvozi dansku telekomunikacijsku opremu i tehnologiju “zelene” energije, a u Dansku izvozi raznoliku robu. “Naše poveznice potaknula je trgovina, a sada su tu i ulaganja koja su u porastu”, rekao je Delman. U kopenhaškom turističkom uredu koji se zove Divni Kopenhagen direktor za poslovni razvoj Peter Romer Hansen okarakterizirao je odluku o slanju sirene kao “genijalnu ideju”. “Što smo mogli poslati”, pita, “dansku vruću kobasicu u pecivu? Lego kockicu? Kraljevske dragulje?” “Uostalom, ona je tako velika, a tako mala”, nastavio je. “Majušna je, no njezina žudnja za istraživanjem svijeta je golema.”

John Tagliabue