Zbog znatnog broja otkrića meteorita posljednjih godina, zanimanje za njih je procvalo, baš kao i ilegalno tržište, sve to na očaj ljudi koji ih žele proučavati i država koje ih smatraju nacionalnim blagom.

“To se pretvorilo u crno tržište”, kaže Ralph P. Harvey, geolog koji predvodi američku potragu za meteoritima na Antartiku. “Organizirano je poput trgovine drogom i isto tako nezakonito.” Otkriće bogatog i povijesno značajnog kratera meteorita na jugu Egipta, sjeverno od granice sa Sudanom, pokazalo je koliko je velik apetit za novim fragmentima. U trenutku kad su znanstvenici bili na rubu dešifriranja dokaza kojima bi riješili pradavnu zakonetku, pljačkaši su poharali napušteno mjesto pronalaska, a politički kaos u Egiptu kao da se pobrinuo za to da se znanstvenici ne vrate tako brzo. U lipnju 2008. godine talijanski mineralog Vincenzo de Michele, koji je gotovo dvadeset godina istraživao egipatsku pustinju, na Google Earthu je pregledavao to područje kad je primijetio nešto neobično. Otkriće je podijelio s Mariom Di Martinom iz Talijanskog državnog instituta za astrofiziku u Torinu, pa su zajedno oformili ekspediciju koja je pregledala spornu lokaciju u veljači 2009. Napušteno područje, koje je tim po obližnjoj planini nazvao Gebel Kamil, bilo je prepuno željeznih meteorita, njih preko 5000. Članovi ekspedicije potpisali su dokument o pronalasku i stavili ga u bocu koju su smjestili na dno kratera. To otkriće bilo je prvo svoje vrste. Bio je to jedini meteoritski krater ikada pronađen u Egiptu (otvora širokog 46 metara), pa su se članovi ekspedicije obvezali zadržati taj pronalazak u tajnosti. Međutim, kad se ekspedicija vratila na navedenu lokaciju u veljači 2010. godine, boca je nestala. Tajna je otkrivena. Nakon nekoliko mjeseci, u lipnju, meteoriti iz kratera mogli su se kupiti na sajmu u francuskom Ensisheimu.

Prema osvrtu Međunarodne udruge skupljača meteorita, to su “najfascinantniji novi primjerci” na svijetu.Znanstvenici kažu da je u Egiptu, kao i drugdje, protuzakonito bez dozvole iznositi meteorite iz države. No, “lešinari” su ih itekako raštrkali po cijelome svijetu. Na stranici Starbits.com, jednoj od brojnih koje se bave preprodajom najrazličitijih meteorita, za 10 fragmenata s bogatom patinom tvrdi se da potječu iz Gebel Kamila. Najskuplji od njih deset (težak 900 grama, velik tek dovoljno da pokrije prste ljudske ruke), procijenjen je na 1600 dolara. Eric Olson iz Starbitsa brani svoje pravo da ih prodaje. “Nisam ih kupio od Egipćana”, priznaje. “Kupio sam ih iz druge ili treće ruke.”Znanstvenici tvrde kako imaju relativno malo uzoraka u usporedbi s količinom koja se protuzakonito prodaje. Doktor Harvey izjavio je da bezobzirno pljačkanje meteoritskih nalazišta i vrtoglavo visoke cijene fragmenata “dramatično smanjuju broj uzoraka dostupnih za istraživanje”.Crno tržište doživjelo je procvat, uglavnom zbog priljeva novih meteorita koji pristižu iz sjeverne Afrike i s Arapskog poluotoka. Od kraja 1980ih, odnosno početka 1990ih, istraživači i nomadi otkrili su da se tamni meteoriti ističu u odnosu na ravna, bezlična područja prekrivena pijeskom i kamenčićima. A suhi pustinjski zrak pridonosi očuvanju tog kamenja iz svemira. Brzina skupljanja naglo je porasla nakon što su istraživači koji su pretraživali libijsku pustinju ondje pronašli rijetke meteorite s Mjeseca i Marsa. Udruga sakupljača, osnovana 2004. godine u Nevadi, sada broji na tisuće članova diljem svijeta. I dok neki preprodavači trguju po zakonu, mnogi drugi ga se ne pridržavaju. Jedan kupac izrazio je žaljenje nakon što se upoznao s bojaznima znanstvenika glede rastućeg tržišta. “Uistinu se sramim”, napisao je taj kupac na svom blogu. “I ja sam zacijelo dio problema.”

Ipak, brojni kolekcionari staju u obranu svog hobija tvrdeći da on predstavlja prednost za znanstvenike jer samo tržište dolazi do brojnih novih otkrića te otvara mnoge prilike. Amateri se često okreću znanstvenicima zbog analize i potvrde vjerodostojnosti te zauzvrat dijele s njima svoje izvanzemaljske zalihe. “Znanstvenici nemaju vremena ići u potragu za vlastitim meteoritima, pa netko to mora činiti umjesto njih”, smatra Anne M. Black, predsjednika udruge sakupljača. “To je zdravorazumski.” Čak i neki znanstvenici pozdravljaju ovo novo tržište.“Za mene je to dobra stvar”, rekao je Carl B. Agee, ravnatelj Instituta za meteoritiku pri Sveučilištu u Novom Meksiku. “Najveća korist je ogromna raznolikost meteorita koji nam ranije nisu bili poznati ni dostupni.” U priljevu meteorita, znanost najednom ima mnogo toga za proučavanje kozmičko bombardiranje, razvoj sunčevog sustava i moguće naznake postojanja izvanzemaljskog života.Što se tiče kratera Gebel Kamil, Mario Di Martino iz Talijanskog državnog instituta za astrofiziku kaže da je uzaludno pokušavati sačuvati njegova blaga od pljačkaša.“S obrizom na društvenu, političku i zemljopisnu situaciju u ovoj regiji”, rekao je, misleći na udaljeni kutak jugozapadnog Egipta, “bilo bi potpuno beskorisno pokušati zaštititi područje ukoliko ga same vlasti ne proglase vojnom bazom ili ga ne pretvore u minsko polje”.Doktor Di Martino tvrdi da sakupljače jednostavno privlači zadovoljstvo posjedovanja najnovijeg otkrića. A budući da je to novi meteorit, kaže, “sakupljači vole imati bar i djelić toga”.

William J. Broad