Američki prehrambeni div Coca–Cola najavio je da će između 2015. i 2017. u Kinu uložiti više od četiri milijarde dolara i izgraditi nove pogone kako bi parirao konkurenciji koja nagriza njegov udio u 69 milijardi dolara vrijednom tržištu bezakolholnih pića u toj zemlji.

Nova investicija nadovezuje se na četiri milijarde dolara koje je najveći proizvođač pića u svijetu predvidio za Kinu u razdoblju od 2012. do 2014., kazala je glasnogovornica Sharolyn Choy, potvrđujući današnje Bloombergovo izvješće.

Coca-Cola je spremna surađivati i s kineskim poduzećima, dodala je Choy. Analitičari napominju da bi time kompanija mogla iskoristiti sve izraženiju sklonost Kineza biljnim čajevima i zdravijim napicima.

Kineski potrošači sve se više opredjeljuju za zdravije alternative u segmentu prehrambenih proizvoda, što je zakočilo uzlet lanaca brze hrane kao što su McDonald's i KFC-ov Yum Brands.

"Konkurencija na tržištu bezalkoholnih pića trenutno je prilično snažna i Coca-Cola će se morati osjetno više osloniti na akvizicije nego na organski rast", rekao je Shaun Rein, direktor China Market Research Groupa.

"Ulaze u konkurenciju s uistinu dobro kapitaliziranim lokalnim igračima poput JDB-a koji ima biljni čaj pod nazivom 'DB Red Can' i u mnogim je dijelovima Kine istisnuo Colu", dodaje.

Coca-Cola i dalje je vodeći proizvođač napitaka u Kini. Prošle su godine držali 16 posto tržišnog udjela iskazano ukupnim obujmom, u odnosu na 16,6 posto koliko je njihov tržišni udio iznosio prije pet godina, pokazuju podaci tvrtke za istraživanje tržišta Euromonitor.

U istom je razdoblju Ting Hsin International Group, drugi po veličini proizvođač pića, povećao je svoj tržišni udio s 8,8 na gotovo 12 posto.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

U razdoblju od travnja do lipnja Coca-Cola nije ostvarila zacrtani obujam prodaje, navodeći kao razlog slabo gospodarstvo u Europi i Aziji.

Kinesko bi gospodarstvo ove godine trebalo zabilježiti najnižu stopu rasta u 23 godine, od 7,5 posto, zbog posustajanja izvoza pod utjecajem krhke globalne potražnje.