Rusko državno-poslovno izaslanstvo vratilo se kući bez potpisanog ugovora o kupnji 51 posto srpske naftne industrije, po kojega je došla u Beograd, ali je dobila obećanje domaćina da će to biti učinjeno do 20. prosinca u Moskvi, s time da je srpskoj strani zajamčeno i potpisivanje ugovora o realizaciji plinskog aranžmana, na čemu je inzistirala.

Srbiji je najavljen i pozitivan odgovor na njezin prijedlog da se lista roba obuhvaćena sporazumom o liberalizaciji trgovine proširi s automobilima, namještajem, ali da će biti određene izvozne kvote na rusko tržište. Iako oskudne službene informacije ostavljaju dosta prostora za špekulacije koja je strana u posljednjim pregovorima bolje prošla, izvjesno je da ima još ‘detalja’ koji tek trebaju biti dogovoreni. U igri su četiri sporna momenta: produžavanje monopola do 2014., zaduživanje od 500 milijuna eura na teret NIS-a za njegovu modernizaciju, prijedlog ruske strane o plasiranju ruskih naftnih derivata i ispunjavanje ekološkog dijela ugovora. Srpskoj vladi je u praksi nemoguće udovoljiti tim zahtjevima, jer prema prijelaznom sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s EU, s čijom će primjenom Srbija jednostrano početi od 1. siječnja, monopol u naftnom sektoru ne može trajati dulje od 2010., a to je predviđeno i u sporazumu s državama članicama CEFTA-e. Neprihvatljivo je i zaduživanje na teret NIS-a, bez obzira što bi Gazpromnjeft bio jamac, jer je kredit skuplji od onoga kojeg bi NIS dobio od zapadnoeuropskih financijskih institucija, dok bi uvoz gotovh derivata ugrozio opastanak domaćih rafinerija.

Susretljivi Rusi
Odlazak Rusa praznih ruku upućuje na zaključak prema kojemu je pregovarački tim iz Kremlja morao uvažiti interese domaćina, koji je inzistirao na istodobnom potpisivanju svih ugovora, kojima se realizira energetski sporazum. Ulazak ruske kompanije Gazpromnjeft u NIS uvjetovan je, sa srbijanske strane, ugovornim jamstvom o realizaciji plinskog aranžmana, koji se odnosi na izgradnju magistralnog plinovoda kroz Srbiju i podzemnog skladišta plina u Banatskom Dvoru. Srbiji je, osim dosadašnjih političkih obećanja, ovog puta zajamčeno da će 20. prosinca biti i ugovornom obvezom zagarantirana izgradnja plinovoda kapaciteta 10 milijardi m³ plina s time da, prema potrebama, može biti povećavan. Uz to, Gazprom je pristao na povećanje vlasničkog udjela Srbije u zajedničkoj kompaniji Jugorosgasu sa sadašnjih 25% na 49%. Riječ je o kompaniji koja osim što ostvaruje značajnu dobit obavljanjem posredničke uloge kod kupnje ruskog plina ima i koncesijsko pravo na izgradnju glavnog plinovoda od Pojata do Niša i njegovu eksploataciju 25 godina. Tako bi Srbijagas povećanjem vlasništva u Jugorosgasu troškove kupnje plina kompenzirao povećanom zaradom u posredničkom poslu.

Korak naprijed
Da više nema neizvjesnosti s realizacijom energetskog sporazuma, kojeg su pratile višemesečne kontroverzne opcije s obje strane, potvrdio je Petar Škundrić, ministar energetike, izjavom nakon završenih pregovora, da će do 20. prosinca u Moskvi biti potpisana sva tri dokumenta. Prema njegovoj ocjeni, učinjen je korak naprijed u odnosu na sve prethodne pregovore pa su ostali samo pravni i formalni poslovi, uz negiranje da je bilo ikakvih pritisaka i ucjena s ruske strane tokom pregovora, te da će jamstvo Moskve biti ugrađeno u najavljenim ugovorima. U dijelu srbijanske političke javnosti i dalje postoji uvjerenje o štetnosti prodaje većinskog dijela NIS-a. U povodu službenih izjava da je prodaja dogovorena pristaše Lige socijaldemokrata Vojvodine održali su prosvjedni marš ispred novosadske rafinerije noseći transparente kojima upozoravanju na štetnost ugovora u prodaji domaće naftne kompanije.