Tvrtka South Stream d.o.o. i ogranak ruskog Centrgaza u Srbiji potpisale su danas ugovor kojim će Centrgaz graditi plinovod Južni tok kroz Srbiju, priopćio je Gazprom.
Tvrtka South Stream d.o.o. i ogranak ruskog Centrgaza u Srbiji potpisale su danas ugovor kojim će Centrgaz graditi plinovod Južni tok kroz Srbiju, priopćio je Gazprom.
Centrgaz, koji je u sastavu Gazprom grupe, pobijedio je na natječaju za izgradnju Južnog toka na području Srbije, na kojem su sudjelovala četiri ponuđača.
Tvrtka South Stream d.o.o. i ogranak ruskog Centrgaza u Srbiji potpisale su danas ugovor kojim će Centrgaz graditi plinovod Južni tok kroz Srbiju, priopćio je Gazprom.
Centrgaz, koji je u sastavu Gazprom grupe, pobijedio je na natječaju za izgradnju Južnog toka na području Srbije, na kojem su sudjelovala četiri ponuđača.
Centrgaz će prema ugovoru odraditi projektiranje, nabavu opreme i materijala, izgradnju i instalaciju, obuku osoblja i puštanje Južni toka kroz Srbiju u rad.
Ugovorom je utvrđena obveza angažiranja domicilnih tvrtki za određene vrste posla te će one biti uključene kao podizvođači, kaže se u priopćenju.
Ugovor Gazproma i Centrgaza potpisan je unatoč prijeporima između Europske komisije i Rusije o realizaciji tog plinovoda koji ruski plin dovodi u Europu pri čemu se zaobilazi Ukrajina.
Premda je gradnja Južnog toka već počela u Bugarskoj i Srbiji, Europska komisija istupila je sa stavom da je projekt pravno upitan jer ugovori koje su države kojima prolazi Južni tok sklapale s Rusijom nisu u skladu s energetskim propisima EU-a i da se o njima mora ponovo pregovarati.
Zemlje s kojima je Rusija sklapala takve ugovore su Bugarska, Grčka, Srbija, Mađarska, Hrvatska (za odvojak), Slovenija i Austrija.
Austrija je pak 24. lipnja dala konačni pristanak na ruski plinovod, kada joj je u posjetu bio ruski predsjednik Vladimir Putin. Tada su čelnici ruskog Gazproma i austrijskog OMV-a potpisali sporazum o gradnji dionice Južni tok, a prema potpisanom sporazumu plin bi u Austriju trebao početi stizati početkom 2017.
Južni tok, čija bi gradnja trebala stajati oko 16 milijardi eura, dovodit će ruski plin do južne i središnje Europe trasom koja zaobilazi Ukrajinu. Kapacitet plinovoda bit će 63 milijarda prostornih metara plina na godinu, što odgovara količini koju EU uvozi preko Ukrajine.
No, projekt je predmet velikog sporenja između Moskve i Bruxellesa u kontekstu ukrajinske krize.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu