Tvrtka Transocean, vlasnik naftne platforme koja je eksplodirala u Meksičkom zaljevu, ubivši 11 osoba i izazvavši golemu naftnu mrlju, dobila je 270 milijuna dolara odštete od osiguravajućeg društva. To će potaknuti nove polemike glede katastrofe izazvane izlijevanjem nafte premda Transocean, koji je za bušenja u Meksičkom zaljevu angažirao BP, namjerava platiti odštete preživjelima i obiteljima žrtava. Šteta od izlijevanja nafte iznositi najmanje 30 milijardi dolara.

Prijetnja i prednost
I u Jadranskome moru ima bušotina pa je talijanska vlada zatražila kontrolu nad njima. Nakon izvršene kontrole talijanska je vlada priopćila kako može jamčiti za sigurnost na podmorskim platformama za iskorištavanje podzemnog plina i nafte. Italija u svojim morima ima 115 platformi (99 tvrtka Eni i 16 tvrtka Edison) postavljenih između 1968. i 2004., a većina ih crpi samo plin. Zapravo samo tri platforme na jugu Sicilije crpe naftu i na njima će u četvrtak biti provedena inspekcija. Bušotine su na najviše 200 metara dubine pa bi se eventualna nezgoda kakva se dogodila u Meksičkom zaljevu bila lakše sanirana. No istodobno je i opasnost za Jadran i Sredozemlje veća jer je riječ o zatvorenim morima.

Opasni ukrcaj i istovar
Iako Mediteran čini samo 0,7% od ukupnih mora u svijetu, njime prolazi čak 30% prometa naftom, pa ako bi se u njemu dogodila nesreća na nekoj platformi poput one u Meksičkom zaljevu s platformom BP-a, to bi bila nesaglediva katastrofa. Mediteranom na dan prolazi 2000 trajekata, 3500 teretnih brodova, od kojih više od 300 tankera koji prevoze više od 340 milijuna tona nafte godišnje, odnosno oko 8 milijuna barela na dan. Svake godine, zbog raznih nesreća, u Sredozemno more završi između 100 i 150.000 tona nafte. Izvlačenje nafte iz podmorja utječe na zagađivanje sa samo dva posto ukupnog zagađivanja mora, dok 12 posto dolazi od nesreća u prijevozu nafte, a čak 33 posto zagađenja dolazi pri ukrcaju i iskrcaju nafte i njezinih derivata, kao i pranja cisterni tankera. U 20 godina zabilježeno je u svijetu 20 incidenata s naftnim platformama, među kojima je bilo i smrtnih slučajeva.

Planovi

Atraktivan sjeverni Jadran
U planu za razdoblje 2009. – 2011. Rim je predvidio dodatna istraživanja u podmorju sjevernog Jadrana. Računa se kako bi se moglo izvlačiti 30 milijardi prostornih metara plina godišnje, odnosno polugodišnja energetska potrošnja Italije.