Brazil je ozbiljno ušao u utrku za afričke prirodne resurse. Nakon Kine koja iz godine u godinu povećava ulaganja u Crni kontinent i Sjedinjenih Država koje su odavno prepoznale afričke potencijale, ni Brazil ne sjedi skrštenih ruku. Potaknut velikom potražnjom za sirovinama, Brazil se sve više počeo povezivati s afričkim državama bogatim resursima poput nafte, plina i ugljena. Uvoz roba iz Afrike u Brazil tako je skočio s tri milijarde dolara zabilježenih 2000. godine na 18,5 milijardi dolara ostvarenih u 2008, piše Financial Times. Nigerija, Alžir, Angola, Mozambik i Egipat – sve su to zemlje koje Brazil drži važnim trgovinskim partnerima. Iz Nigerije, Alžira i Angole Brazil uvozi naftu, brazilski proizvođači hrane velike količine robe izvoze u Egipat, dok se iz Mozambika uvozi ugljen.

Rast investicija
Naime, grad Tete leži na jednom od najvećih svjetskih nalazišta ugljena. A brazilska rastuća industrija to jednostavno ne smije ispustiti ili prepustiti zemljama poput Kine i Indije. Brazilska tvrtka Vale zajedno s kompanijom Odebrecht razvija nalazišta ugljena te gradi ceste, energetsko postrojenje i lučku infrastrukturu kako bi se ugljen pripremio za izvoz. Odebrecht je postao i najveći privatni poslodavac u Angoli, a aktivnosti mu uključuju proizvodnju hrane i etanola, izgradnju tvornica i supermarketa. U Angoli također djeluje i brazilski naftni div Petrobras koja vrši naftna istraživanja u dubokim vodama. Iako su brazilske kompanije od 2003. u Afriku investirale relativno skromnih 10 milijardi dolara, očekuje se kako će taj iznos ubrzano porasti. Dokazuju to i posjeti brazilskog predsjednika Lule da Silve koji je od dolaska na čelo države 2003. posjetio gotovo 20 afričkih zemalja. A u tim posjetima slijedili su ga deseci domaćih biznismena. Iako je Brazil povećao svoj utjecaj u Africi, Kina ipak ostaje najjači BRIC-ov igrač na Crnom kontinentu. Vrijednost trgovine između Afrike i Kine od 1992. do 2008. skočila je za 102,9 milijardi dolara te je krajem 2008. iznosila 107 milijardi dolara. Time je Kina postala drugi po redu afrički trgovački partner. Prvo mjesto i dalje drže Sjedinjene Države.

Hrvatska nedovoljno aktivna
Hrvatske kompanije, premda ne u velikom broju, najprisutnije su na sjeveru Afrike. Lani je Dalmacijacement dogovorio isporuku sirovine za proizvodnju cementa u Egipat, dok je zagrebački Geofoto sa Sudanom potpisao ugovor od milijun dolara slijedom čega će izraditi digitalne snimke zemljišta. Viadukt je s Libijom dogovorio gradnju cestovne infrastrukture, a s njome pregovore vodi i Dok-Ing, proizvođač strojeva za razminiranje. Ta se kompanija nada i poslovima u Sudanu i Angoli. U Angoli pak koncesiju na vađenje nafte ima Ina, a radovi traju iz vremena bivše Jugoslavije. Od osamostaljenja Hrvatska nije napravila veći iskorak na tamošnja tržišta.