EN DE

Bolje zdravstvo za novu domovinu

Autor: The New York Times
19. veljača 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Nakon što je doktor Raed Arafat prošloga mjeseca dao ostavku na mjesto zamjenika rumunjskog ministra zdravstva, tisuće su ljudi diljem zemlje izašle na ulice zahtijevajući njegov ostanak na vlasti. Prosvjedi su eskalirali nasiljem kada su prosvjednici počeli paliti novinske kioske i bacati kamenje, a policija je odgovorila suzavcem i vodenim topovima.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Takva neuobičajena reakcija na odlazak političara mnogo toga govori o Arafatu, porijeklom iz Palestine, koji nije običan vladin dužnosnik. Arafat je jedan od osnivača ugledne državne hitne medicinske pomoći, a razlog njegova odlaska podjednako je javan i neugodan.Naime, Arafat, koji nije u rodu s bivšim palestinskim čelnikom Yasserom Arafatom, u siječnju je nastupio u jednoj televizijskoj emisiji na temu najavljene vladine reorganizacije zdravstvenog sustava. Tom je prilikom predsjednik republike Traian Basescu telefonirao u emisiju i u eteru izgrdio Arafata, optužujući ga da laže kada tvrdi da vlada nastoji uništiti sustav hitne pomoći koji je Arafat cijele svoje karijere pokušavao izgraditi. Šokiran pritiskom prosvjednika, predsjednik je popustio, a Arafat se pristao vratiti na svoje radno mjesto. “Oženjen sam hitnom medicinom,” našalio se 47godišnji Arafat. U samo tjedan dana, koliko je Arafat izbivao s dužnosti, prosvjedi su prerasli u odraz šireg nezadovoljstva plaćama i mirovinama, kao i slabim mogućnostima zaposlenja te raširenom korupcijom u državi. Šestoga siječnja predsjednik vlade Emil Boc podnio je ostavku. Ubrzo nakon pada komunizma 1990. godine, Arafat se uputio u Regensburg u Njemačkoj kako bi otkupio polovno vozilo hitne pomoći s defibrilatorom i priborom za oživljavanje.

Nakon što je doktor Raed Arafat prošloga mjeseca dao ostavku na mjesto zamjenika rumunjskog ministra zdravstva, tisuće su ljudi diljem zemlje izašle na ulice zahtijevajući njegov ostanak na vlasti. Prosvjedi su eskalirali nasiljem kada su prosvjednici počeli paliti novinske kioske i bacati kamenje, a policija je odgovorila suzavcem i vodenim topovima.

Takva neuobičajena reakcija na odlazak političara mnogo toga govori o Arafatu, porijeklom iz Palestine, koji nije običan vladin dužnosnik. Arafat je jedan od osnivača ugledne državne hitne medicinske pomoći, a razlog njegova odlaska podjednako je javan i neugodan.Naime, Arafat, koji nije u rodu s bivšim palestinskim čelnikom Yasserom Arafatom, u siječnju je nastupio u jednoj televizijskoj emisiji na temu najavljene vladine reorganizacije zdravstvenog sustava. Tom je prilikom predsjednik republike Traian Basescu telefonirao u emisiju i u eteru izgrdio Arafata, optužujući ga da laže kada tvrdi da vlada nastoji uništiti sustav hitne pomoći koji je Arafat cijele svoje karijere pokušavao izgraditi. Šokiran pritiskom prosvjednika, predsjednik je popustio, a Arafat se pristao vratiti na svoje radno mjesto. “Oženjen sam hitnom medicinom,” našalio se 47godišnji Arafat. U samo tjedan dana, koliko je Arafat izbivao s dužnosti, prosvjedi su prerasli u odraz šireg nezadovoljstva plaćama i mirovinama, kao i slabim mogućnostima zaposlenja te raširenom korupcijom u državi. Šestoga siječnja predsjednik vlade Emil Boc podnio je ostavku. Ubrzo nakon pada komunizma 1990. godine, Arafat se uputio u Regensburg u Njemačkoj kako bi otkupio polovno vozilo hitne pomoći s defibrilatorom i priborom za oživljavanje.

Ovaj palestinski liječnik odvezao je auto natrag u Rumunjsku, gdje je tada još studirao. Arafatova Mobilna hitna služba za oživljavanje i spašavanje sada ima 170 ekipa, 12 obukovnih centara i četiri helikoptera, a uskoro stiže i peti. Smatra se da je ta služba jedan od rijetkih dijelova koji funkcionira na vrhunskoj razini u okviru posrnulog zdravstvenog sustava. “Njegov stav glasi: Možemo obavljati posao bolje nego bilo tko u svijetu”, kaže Peter Gordon, liječnik hitne pomoći iz Medicinskog centra Bassett u Cooperstownu u državi New York, koji je pomogao Arafatu uspostaviti postojeći sustav. “On smatra da se Rumunji ne smiju zadovoljiti time da budu jednako dobri kao Nijemci ili Francuzi. Arafat govori svojim ljudima: Hajdemo biti bolji od ostalih.” Arafat je 1981. s nepunih 18 godina napustio svoj dom u Nablusu na Zapadnoj obali i došao u Rumunjsku. Ujesen 1989. u istočnoj su Europi vlade padale jedna za drugom. Povijesna je godina kulminirala u prosincu u Rumunjskoj pogubljenjem Nikolaja Ceausescua i njegove žene. U to je vrijeme mladi liječnik Arafat radio na uspostavi sustava hitne medicinske pomoći u zemlji u kojoj su vozila hitne službe služila gotovo kao obični taksiji. “Nikada nisam mislio da ćemo stići ovoliko daleko,” tvrdi. Ove je godine Arafat osnovao centre hitne pomoći u svim rumunjskim općinama.

Nicholas Kulish; Izvještaju pridonio Mihai Radu

Autor: The New York Times
19. veljača 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close