Sastanak ministara poljoprivrede održan u mjestu La Huple pokraj Bruxellesa bilo je idealno mjesto za raspravu o budućnosti poljoprivrede, koja trenutno sa 56 milijarda eura poticaja iz proračuna EU zauzima najveću stavku. Samo njemački seljaci dobivaju godišnje šest milijardi eura. Subvencije se između ostalog sastoje od izravnih poticaja za poljoprivredne površine te sredstava za razvoj ruralnih regija. Pregovori o zajedničkoj poljoprivrednoj politici su i više nego teški jer je i sustav subvencija vrlo složen i vrlo neuravnotežen.

Tako prema sadašnjem sustavu poticaji sežu od 500 eura po hektaru u Grčkoj do jedva 100 eura po hektaru u Latviji. Stoga “nove” članice žele promjenu te se predlaže uvođenje paušalnog iznosa subvencija za svaki hektar. Tu bi najviše koristi imale zemlje s velikim poljoprivrednim površinama – bez obzira na produktivnost i intenzitet obrađivanja, poput Poljske. Određeni broj zemalja, predvođenih Velikom Britanijom, smatra kako je sustav subvencija zastario i kako ga trebalo drastično smanjiti – ako ne i ukinuti. Treća skupina, predvođena prije svega Njemačkom i Francuskom koje su predočile zajednički dokument, smatra kako ne treba mijenjati ništa. “Ne želimo revoluciju u europskoj politici prema poljoprivredi”, izjavio je francuski ministar poljoprivrede Bruno Le Maire. Hrvatski ministar poljoprivrede Petar Čobanković se nada izjednačavanju politike poticaja, jer to odgovara Hrvatskoj. “Naš interes je da dođe do ujednačavanja primanja sredstava iz zajedničkih fondova EU i to za sve. Teško je imati jednaku razinu konkurentnosti ako netko prima veće poticaje, a netko manje. One zemlje koje primaju manje, gube trku na tržištu”, smatra Čobaković. Obzirom na protivljenje Pariza i Berlina promjenama, hrvatski ministar poljoprivrede pristaje na otvorenu diskusiju, ali i upozorava: “U novim članicama na djelu je bila i tranzicija. Ne mogu se složiti da su jednaki troškovi, već suprotno; kroz proces tranzicije i svega što su prošle nove članice, bilo bi potrebito krenuti u pravcu ujednačavanja poticaja.” Hrvatska je bila zemlja s izuzetno malenim poljoprivrednim dobrima. Prije desetak godina u prosjeku su bila manja od tri hektara. Čobanković je izjavio kako će Hrvatska uz pomoć Agencije za poljoprivredna zemljišta značajno povećati prosječnu veličinu gdje je prosjek sada 8,3 hektara. Ministar očekuje nastavak trenda okrupnjavanja obradivih površina pod jednim gospodarstvom. Ministri su konačno postigli načelan dogovor da sustav poticaja ostane i nakon 2013. godine, ali i da se temelji na dva stupa. Prvi bi bio izravan poticaj i plaćanja za seljake, a drugi stup su posebni poticaji za zaštitu prirode i okoliša kao i gospodarski razvoj.
(DEUTSCHE WELLE)