Namjera kosovskih vlasti da privatiziraju metalurški kombinat Trepča izazvala je protivljenje Beograda, jer srpske vlasti smatraju kako je riječ o imovini Srbije, koja je prema tvrdnji njezinih nadležnih institucija u posljednja tri desetljeća (prije raspada SFRJ) uložila 18 milijardi dolara, dok se ukupna društvena i privatna imovina Srbije na Kosovu procjenjuje na 220 milijardi dolara. S druge strane, prema podacima Hrvatske gospodarske komore koja je predstavništvo otvorila 2000. godine, na Kosovu posluje 120 tvrtki iz Hrvatske u kojima je zaposleno više od 10.000 ljudi.

Hrvati iskoristili priliku
Čak hrvatskih tvrtki 40 imaju vlastita predstavništva, a najveći broj tvrtki su iz prehrambene industrije, građevinarstva, farmacije i uslužnih djelatnosti. U predstavništvu HGK tvrde kako su na Kosovu tvrtke iz Hrvatske dobro primljene, što potvrđuje i to da uglavnom one dobivaju međunarodne natječaje. Da HGK na Kosovu radi dobar posao potvrđuje i to što je na tom tržištu prije otvaranja njihova predstavništva poslovala samo dva poduzeća iz Hrvatske. Vrijednost robne razmjene Hrvatske i Kosova lani je iznosila 62,5 milijuna eura. Vrijednost izvoza hrvatske robe je 60, a uvoza s Kosova 2,5 milijuna eura.Od kada je Kosovo postalo neovisna država srpska poduzeća gube poslove, a umjesto njih dolaze druga, najviše iz Albanije, ali i iz Slovenije i Hrvatske. Tako je lani konfiscirana imovina Telekoma, srpskog operatera mobilne telefonije. Robna razmjena izmjeđu Kosova i Srbije se iz godine u godinu smanjuje. Najavljena prodaja Trepče, zasigurno će otežati započeti dijalog Beograda i Prištine u reguliranju međusobnih imovinskih odnosa. Samo Elektroprivreda Srbije je preko bivšeg Fonda za razvoj SFRJ uložila na Kosovu 5,5 milijardi dolara, a osim nje najveću imovinu imaju Srbijašume, Pošta Srbije i željeznica. Prema podacima srpskih nadležnih institucija na Kosovu se nalazi 1350 poduzeća, za koje se tvrdi da pripadaju srpskim tvrtkama. Samo Fond za razvoj Srbije ima vlasnički udjel u 150 kosovskih tvrtki, čija se vrijednost procjenjuje na 140 milijuna eura.

Albanci preuzeli tvrtke
Privatizacija poduzeća na Kosovu počela je prije osam godina uz dopuštenje UNMIK-a. Srspke vlasti su se tome protivile, smatrajući da je UNMIK time prekoračio svoje ovlasti. Srbija je tražila zaštitu kosovskog Ustavnog suda, ali je intervencija njezinih vlasti odbijena. Najviše su kupovali Albanci, koji drže 90 posto prodanih poduzeća. Vrijednost prodanih tvrtki procijenjena je na 1,5 milijardi dolara, dok je prihod od prodaje, obavljen preko Kosovske vjerovničke agencije iznosio 300 milijuna dolara.Dosad je po principu tzv. brze privatizacije prodano više od 700 poduzeća poput Gradske toplane, Energetske korporacija, Kosovske željeznice, Aerodroma Priština, Pošte i telekomunikacija, Vodovoda i navodnjavanja.

O Kosovu

Gradili ga svi
Srbija nije jedina koja je izdvajala 1,5 posto BDP za razvoj nerazvijenih repubika i Kosova u vrijeme postojanja SFRJ. Procjenjuje se da je iz federalnog Fonda za razvoj u kojeg su ulagale sredstva sve federalne jedinice svakog dana na Kosovo išla pomoć u vrijednosti od milijun dolara. Postojao je i dogovor prema kojemu je svaka Republika i Pokrajina Vojvodina sagradila najmanje jednu tvornicu na Kosovu.

Goleme rezerve lignita
Najveća vrijednost na Kosovu su ogromne zalihe ugljena, odnosno oko 15 milijardi tona lignita. Njegova vrijednost se procjenjuju na oko 400 milijardi eura.