Nakon što je u petak cijena nafte skočila na najvišu razinu u posljednjih sedam mjeseci, probivši iznos od 72 dolara za barel, analitičari smatraju da bi se do kraja godine cijena mogla popeti i do 90 dolara.Najnoviji uzlet pripisuje se očekivanju da će dolar izgubiti na vrijednosti, što povećava atraktivnost ulaganja u naftu, rastućem optimizmu glede gospodarskog oporavka u svijetu, padu zaliha u SAD-u te povećanom uvozu nafte iz Kine. Nekoliko izjava dodatno je potpalilo očekivanja na tržištu, a među njima svakako je izvješće Međunarodne energetske agencije (IEA). Agencija je, naime, naglasila da je rast cijene nafte rezultat stvarnog odnosa ponude i potražnje na tržištu. Dosad su njezini analitičari objašnjavali rast očekivanjima o financijskom oporavku u svijetu, dakle na bazi špekulacija. “Dok se porast cijene od kraja veljače može pripisati uzletu na financijskim tržištima, najnovije poskupljenje potaknuto je dugoočekivanim oporavkom fundamenata”, kažu u IEA.

Realna cijena
Predsjednik Uprave britanske nafte kompanije British Petroleum Tony Hayward izjavio je da je realna cijena između 60 i 90 dolara za barel. Da bi barel mogao dodatno poskupiti, naslućuje se iz najnovijega statističkog izvješća BP-a. U njemu je navedeno kako su dokazane naftne rezerve u svijetu pale prošle godine za 3 milijarde barela u odnosu na 2007. godinu. Pad proizvodnje u zemljama poput Rusije i Norveške nisu uspjele nadoknaditi ni Vijetnam, Indija i Egipat gdje je porastao output. Smanjena proizvodnja pripisuje se pak odustajanju od projekata istraživanja i vađenja koji zbog niskih cijena postaju neisplativi. Proizvodnja u Sjevernom moru potonula je primjerice 6,3 posto te se nalazi na najnižoj razini u posljednjih 30 godina. “Cijena nafte čini projekte neprofitabilnima”, kaže Jasminko Umičević, predsjednik konzultantske kuće Oil & Gas Consulting. Predsjednik ruskog Gazproma Aleksej Miller otišao je najdalje u prognozama cijene nafte, istaknuvši prošle godine kako će barel stajati 250 dolara. “Ta procjena još nije postala stvarnost zbog krize koja je smanjila potražnju za naftom. No znači li to da je naša prognoza nerealna? Nipošto”, izjavio je prvi čovjek Gazproma.

Na potezu špekulanti
Kuvajtski ministar nafte Ahmad al-Abdullah al-Sabah rekao je kako su za najnoviji porast cijene zaslužni prvi znakovi gospodarskog oporavka u Aziji, međutim upozorio je na potražnju koja je još manja u odnosu na prošlogodišnju. To je samo produbljenje trenda započetog lani. Kako se navodi u BP-ovu priopćenju, globalna potrošnja nafte pala je 2008. godine 0,6 posto na 81,8 milijuna barela dnevno. Riječ je ujedno o prvom smanjenju potrošnje još od 1993. godine te najoštrijem padu u posljednjih 27 godina. Kuvajtski ministar ponovio je kako Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) neće povećati ponudu, no sve ostaje otvoreno ako barel poskupi na 100 dolara. Većina domaćih analitičara vjeruje kako će cijena nafte u iduće tri godine dosegnuti razinu od 100 dolara za barel, no gotovo sigurno ne i najvišu zabilježenu cijenu od 147 dolara koja je postignuta na ljeto prošle godine. Predsjednik Uprave Platinum Investa Igor Gvozdanović kaže kako je teško reći koliko će cijena ići prema gore, “no u iduće tri godine barel će stajati više od 100 dolara zbog oporavka gospodarstva i stvaranja zaliha”, smatra Gvozdanović. Konzultant Davor Štern kaže da do eventualnoga drastičnog povećanja cijene mogu dovesti jedino špekulanti. Slično razmišljaju i u IEA, čiji analitičari napominju da špekulanti igraju veliku ulogu. Američki profesor Nouriel Roubini smatra pak da će dolar, koji nastavlja slabiti, izgubiti status ključne svjetske rezervne valute.