Prije nepunih pet mjeseci cijena barela nafte na američkom tržištu bila je na rekordnih 147 dolara. Sada je cijena za oko 60% ispod toga, tj. kreće se oko 55 dolara. A prema trgovcima, iduće godine mogla bi pasti čak na 30 dolara, odnosno na nivo na kome je bila posljednji put prije pet godina!

Krajem prošlog tjedna pojavili su se i ugovori koji računaju upravo s tom cijenom od 30 dolara. Ako bi trgovcima pošla za rukom špekulacija s tom cijenom, to znači da bi potpuno propala strategija OPEC-a za zaustavljanje pada cijena. Prošlog tjedna nafta je pojeftinila za osam posto, a ugljena, koji cijene nafte uglavnom kopira, za čak 16 posto. Slično je i s cijenama zemnog plina.Guverner OPEC, Iranac Mohamed Ali Chatibi, izjavio je tijekom vikenda da će predložiti smanjenje proizvodnju OPEC-a za 1,5 milijun barela dnevno. OPEC je već za toliko smanjio proizvodnju u listopadu. Chatibi očekuje od tog ograničenja povratak cijena u raspon od 70 do 100 dolara za barel. Nivo od 70 dolara, prema njemu, najniža je moguća granica.“Ako bi cijena nafte pala na duži period, to bi, uvjereni smo, dovelo do velikih teškoća u naftnoj industriji”, tvrdi on.Prijedlog za novo smanjenje proizvodnje bit će na dnevnom redu OPEC sredinom idućeg mjeseca. Cijena nafte pada zbog slabije potražnje koju guši finacijska kriza. OPEC, koji pokriva 40 posto svjetskih potreba za naftom, početkom tjedna snizio je procjene globalne potrošnje. Tako će iduće godine svijet dnevno trošiti u prosjeku 87 milijuna barela, a potrošnja će rasti po stopi od 0,6 posto godišnje.U prilog toj prognozi ide i priopćenje kineskih vlasti koje su u prošlom mjesecu registrirale najmanji nivo uvoza nafte u posljednjih 14 mjeseci. Kina, drugi svjetski potrošač nafte nakon SAD-a, sada kupuje osjetno manje nafte i naftnih proizvoda nego u srpnju ove godine.“Potražnja pada, prije svega u SAD-u. Sada počinje biti jasno da je kinesko gospodarstvo pogođeno kretanjima američke ekonomije više nego što se očekivalo”, izjavila je Antoine Halff iz kompanije Newdge USA. U tom smjeru ide i japanska privreda koja prvi put poslije 2001. ulazi u recesiju. U recesiju je ušla i eurozona.Na zaustavljanje ili makar ublažavanje pada cijena nafte nije utjecao ni vikend summit G-20 u Washingtonu. Lideri dvadeset najvećih svjetskih ekonomijaa nisu, prema ocjeni analtičara, formulirali nijedan uvjerljivij prijedlog za rješavanje financijske krize pa su cijene energetskih sirovina na to reagirale daljim padom. “Ekonomske perspektive izazivaju strahovanja, a nije pronađeno čak ni kratkoročno rješenje. Trgovci zato očekuju pogoršanje situacije, a to spušta cijene nafte naniže”, tvrdi analitičar Global Insighta Simon Wardell.