Najnovija američka financijska reforma pristat će na sve kako bi ograničila goleme nove rizike koje stvara suvremeno financijsko tržište.

Banke koje su se borile protiv zakona ne odustaju. Sada rade na slabljenju novih međunarodnih bankarskih pravila. Nakon financijskoga kraha skupina 20 najvećih svjetskih gospodarstava zatražila je od Baselskog odbora za nadzor banaka, koji sačinjavaju regulatori iz 27 zemalja, uključujući i Sjedinjene Američke Države, da sastavi nova pravila koja bi ograničila obijesno riskiranje banaka i osnažila im bilance. Cilj je da cijeli paket bude spreman za sastanak zemalja G20 u studenom u Seulu. Navedena pravila stegnut će remen financijskim uvjetima najvećih svjetskih banaka, točnije zahtijevati od njih da imaju veće zalihe gotovine i vrijednosnica koje se mogu lako prodati, te postaviti stroža ograničenja na bankovnu likvidnost i utjecaj. To znači da će banke morati skupiti i u svakom trenutku imati zalihe novca umjesto da ga ulažu u riskantne, ali profitabilne projekte. No to će i poboljšati sposobnost banaka da podnesu potencijalni novi iznenadni pad vrijednosti svojih zajmova i ulaganja. A time što će riskantnija ulaganja morati pokriti s više kapitala, smanjit će im se poticaj za pretjerane rizike. Banke pak tvrde da bi prijedlog kojim bi ih se prisililo da u svakom trenu imaju dovoljno likvidne aktive da pokriju svu pasivu koja dolazi na dospijeće tijekom jedne godine bio preskup i spriječio njihovo normalno poslovanje. Protive se zahtjevu koji od njih traži gomilanje zaštitne zalihe kapitala u slučaju kad bankovni regulatori smatraju da krediti prebrzo rastu. Opiru se pozivima na ograničenje omjera ukupnih dobara i ukupnoga kapitala, bez obzira na rizik koji bi to moglo predstavljati za njihov portfelj.

To bi postavilo zajedničko mjerilo za banke u različitim zemljama koje često imaju različite standarde za procjenu riskantnosti određenih pothvata. Bankari, naravno, predviđaju propast ako se pravila “pretjerano” postrože. Institut za međunarodne financije, lobistička skupina velikih banaka, tvrdi da bi nova pravila do 2015. godine smanjila bruto domaći proizvod Sjedinjenih Američkih Država, Japana i Europe za 3,1 posto. Jaime Caruana, predsjednik Banke za međunarodna poravnanja, u govoru koji je održao prošlog mjeseca odbacio je ta upozorenja. “Prema preliminarnim rezultatima reforme neće potkopati gospodarski rast”, rekao je, sve dok postoje “značajne dugoročne dobrobiti smanjenja vjerojatnosti i troškova financijske krize”. Nažalost, ova taktika zastrašivanja možda ne djeluje kako treba. Banke kao da su uvjerile regulatore da im podare prijelazno razdoblje od najviše deset godina kako bi prikupile dovoljnu količinu potrebnoga kapitala prema novim standardima. Lekcija naučena u posljednjih nekoliko godina jest da banke nemaju na umu blagostanje financijskog sustava. Baselski odbor trebao bi donijeti stroga pravila jer upravo takva pravila potrebna su za sprječavanje još jednoga kolapsa.