Američkim institucijama koje od vlade dobivaju sredstva za spašavanje rečeno je da odgode deložacije i modificiraju hipoteke vlasnika domova koji su u problemima. Moraju dozvoliti da dioničari glasaju o paketima plaća za rukovoditelje. Moraju smanjiti dividende, otkazati obučavanje zaposlenika, kao i vježbe za poboljšanje morala, te povući ponude za posao koje su dale stranim državljanima.

Dok bijes javnosti raste zbog brzo rastućih troškova spašavanja financijskih institucija, administracija predsjednika Baracka Obame i zakonodavci za dobivanje sredstava za spašavanje postavljaju sve više uvjeta. Neki stručnjaci smatraju da su uvjeti potrebni kako bi spriječili rukovoditelje sa Wall Streeta da ne isplaćuju bogate bonuse i kupuju korporacijske zrakoplovae, dok drugi tvrde da uvjeti idu dalje od zaštite poreznih obveznika i da su na granici društvenog inžinjeringa.Neki bankari tvrde da su uvjeti postali toliko nepodnošljivi da bi htjeli vratiti novac za spašavanje. Među njima su male banke poput TCF Financiala iz Wayzate iz Minnesote i Iberiabanka iz Lafayettea iz Louisiane, kao i divovi poput Goldman Sachsa, Wells Fargoa i U.S.Banka iz San Francisca. One tvrde da namjeravaju vratiti novac što je prije moguće ili čim regulatori uspostave proces za prihvaćanje povrata novca.Druge su institucije, poput Johnson Banka iz Racinea iz Wisconsina, inicijalno izrazile interes za traženje sredstava za spašavanje, ali su sada promijenile mišljenje. Jedna od najvećih briga banaka je to što program dozvoljava Kongresu i administraciji da dodaju nove uvjete u bilo kojem trenutku. “Naše gledište je da želimo da banke pomognu ekonomiji, a je li to na kraju dobro za određenu banku od sekundarne je važnosti”, izjavio je L. William Seidman, bivši predsjednik U.S. Federal Deposit Insurance Corpa. i Resolution Trust Corpa. u vrijeme spašavanja financijske industrije. “Od slabih banaka se traži da učine stvari koje će potkopati njihovu poziciju.” Sve veći broj stručnjaka ove industrije upozorava da bi zahtjevi da slabe banke provedu vladine ekonomske i socijalne politike mogli povećati opterećenje na javne financije. Ti stručnjaci kažu da bi financijska pomoć, iako je kratkoročno od pomoći, mogla od slabih banaka zahtijevati korištenje kreditnih postupaka zbog kojih će izgubiti više novca, te da će se vlada neizbježno sve više baviti diktiranjem poslovanja banaka.“Ja uistinu vjerujem da ljudi na vlasti koji čvrsto zagovaraju ovu politiku vide samo dobitak – odnosno nešto što je dobro za bankarsku industriju i dobro za vlasnike domova, ali i ostale,” rekao je Douglas Elliot, bivši investicijski bankar, danas suradnik za ekonomiju pri Brookings Institutionsu. “No riječ je o skliskoj situaciji, tako da postoje potencijalne negativne posljedice”, dodaje.