EN DE

Argentina ponovno u financijskim problemima

Autor: The New York Times
20. veljača 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Inflacija, već desetljećima slaba točka argentinske ekonomije, ponovno divlja. Nezavisni ekonomisti tvrde da je u 2010. porasla na 25 do 30 posto te da je sada na najvišoj razini od razorne devalvacije 2002. godine zbog koje je državni ekonomski sustav gotovo krahirao.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Ovoga puta, siromašni već osjećaju teret nevolja na svojim leđima. Prošle godine poskupljenja hrane počela su prerastati porast plaća, zbog čega su Argentinci počeli kupovati manje hrane, tvrde ekonomisti. A mnogi pripadnici srednjeg i višeg staleža sve su se više počeli oslanjati na kreditne kartice, čime su podigli iznos osobnog duga.Premda se povratak u hiperinflaciju koja je Argentinom harala 1970ih i 1980ih, kad su trgovci ponekad iz sata u sat prilagođavali cijene, čini malo vjerojatnim, inflacija ne pokazuje znake smirivanja i stavlja pod upitnik napore prema “društvenom uključivanju” predsjednice Cristine Fernández de Kirchner, koja će se ponovno kandidirati na izborima u listopadu.Inflacija se vratila i u ostatku Latinske Amerike. Brazil, kojega je još nedavno, 1994. godine, tresla hiperinflacija od preko 2000 posto, sve je više zabrinut da će ove godine inflacija premašiti 5,5 posto. Prema podacima Venezuelanske središnje banke, inflacija u toj zemlji iznosi 27,2 posto, što je najviše u cijeloj Latinskoj Americi, a predsjednik Hugo Chávez je za porast cijena optužio “špekulante”.Argentinska predsjednica ustrajno tvrdi da inflacija ne predstavlja problem, čak i kad joj privatni ekonomisti i lokalni dužnosnici podastru neupitne dokaze da je vladin zavod za nacionalnu statistiku četiri godine podnosio umanjene podatke o inflaciji i siromaštvu.Službena vladina procjena inflacije od 10,9 posto iznosi tek polovicu onoga za što privatni ekonomisti i tvrtke kao što je Ecolatina tvrde da je istina. Navedena je tvrtka u prošlomjesečnom izvješću navela da stopa inflacije iznosi 26,6 posto. I službena brojka za siromaštvo od 12 posto također je daleko ispod nezavisnih procjena od oko 30 posto. Ministar gospodarstva Amado Boudou u studenom je izjavio da je inflacija problem “srednjeg i višeg staleža” te okrivio tvrtke za poskupljenja. No, neki ekonomisti smatraju da poskupljenje hrane i odjeće najviše utječe na siromašne, posebice one koji žive od zarade u privatnom sektoru, kakvih je u Argentini 40 posto.

Inflacija, već desetljećima slaba točka argentinske ekonomije, ponovno divlja. Nezavisni ekonomisti tvrde da je u 2010. porasla na 25 do 30 posto te da je sada na najvišoj razini od razorne devalvacije 2002. godine zbog koje je državni ekonomski sustav gotovo krahirao.

Ovoga puta, siromašni već osjećaju teret nevolja na svojim leđima. Prošle godine poskupljenja hrane počela su prerastati porast plaća, zbog čega su Argentinci počeli kupovati manje hrane, tvrde ekonomisti. A mnogi pripadnici srednjeg i višeg staleža sve su se više počeli oslanjati na kreditne kartice, čime su podigli iznos osobnog duga.Premda se povratak u hiperinflaciju koja je Argentinom harala 1970ih i 1980ih, kad su trgovci ponekad iz sata u sat prilagođavali cijene, čini malo vjerojatnim, inflacija ne pokazuje znake smirivanja i stavlja pod upitnik napore prema “društvenom uključivanju” predsjednice Cristine Fernández de Kirchner, koja će se ponovno kandidirati na izborima u listopadu.Inflacija se vratila i u ostatku Latinske Amerike. Brazil, kojega je još nedavno, 1994. godine, tresla hiperinflacija od preko 2000 posto, sve je više zabrinut da će ove godine inflacija premašiti 5,5 posto. Prema podacima Venezuelanske središnje banke, inflacija u toj zemlji iznosi 27,2 posto, što je najviše u cijeloj Latinskoj Americi, a predsjednik Hugo Chávez je za porast cijena optužio “špekulante”.Argentinska predsjednica ustrajno tvrdi da inflacija ne predstavlja problem, čak i kad joj privatni ekonomisti i lokalni dužnosnici podastru neupitne dokaze da je vladin zavod za nacionalnu statistiku četiri godine podnosio umanjene podatke o inflaciji i siromaštvu.Službena vladina procjena inflacije od 10,9 posto iznosi tek polovicu onoga za što privatni ekonomisti i tvrtke kao što je Ecolatina tvrde da je istina. Navedena je tvrtka u prošlomjesečnom izvješću navela da stopa inflacije iznosi 26,6 posto. I službena brojka za siromaštvo od 12 posto također je daleko ispod nezavisnih procjena od oko 30 posto. Ministar gospodarstva Amado Boudou u studenom je izjavio da je inflacija problem “srednjeg i višeg staleža” te okrivio tvrtke za poskupljenja. No, neki ekonomisti smatraju da poskupljenje hrane i odjeće najviše utječe na siromašne, posebice one koji žive od zarade u privatnom sektoru, kakvih je u Argentini 40 posto.

“Jasno je da teret inflacije najviše osjete oni Argentinci s fiksnim prihodima, a osobito oni koji rade u privatnom sektoru i nemaju iza sebe sindikat koji će stati u obranu njihovih interesa”, izjavio je Sergio Berensztein, analitičar u savjetodavnoj tvrtki Poliarquía. Iako vlada govori da je argentinska ekonomija u 2010. porasla za 9,5 posto, nezavisni ekonomisti iznose podatke koji govore u prilog tome da je državna razina siromaštva premašila 30 posto populacije, što je najviše od gospodarske krize 2001./2002., kad je preko 50 posto stanovništva živjelo u siromaštvu.Vlada predsjednice Kirchner pokušala je smiriti zabrinutost zbog inflacije nastavkom održavanja ekonomskog rasta na sličnoj razini Kini, što joj je uspjelo zbog visoke cijene soje. (Kineska ekonomija je 2010. porasla za 10,3 posto.) Vlada tvrdi da se ova zemlja trenutno nalazi na vrhuncu potrošačke groznice te kao dokaz u prilog tomu navodi rekordne prošlogodišnje brojke ostvarene u prodaji automobila na nacionalnoj razini; zaštitila se znatnom količinom rezerve u dolarima. No, potrošnja na domaćem tržištu nadvisuje granice proizvodnje, što uzrokuje inflaciju. Iako se plaće povećavaju za oko 20 posto godišnje, teško drže korak s poskupljenjima hrane. Argentinci doista troše, ali mnogi od njih troše na kredit.U obalnom gradu Pinamaru, Carlos Bermejo (74), kaže da još uvijek mora prekoračiti limit na kreditnim karticama kako bi spojio kraj s krajem.“Puno sam puta proživio inflaciju”, kaže Bermejo. “Mladi je nisu iskusili. Zadužit će se misleći da će tako pobijediti inflaciju. Ali, inflaciju nikada ne možeš pobijediti.”

Alexei Barrinuevo; Charles Newbery izvještava iz Pinamara u Argentini

Autor: The New York Times
20. veljača 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close