Američka rudarska tvrtka Critical Metals objavila je preuzimanje European Lithiuma u poslu teškom gotovo 712 milijuna eura, čime stječe potpunu kontrolu nad strateškim projektom rijetkih zemnih metala na Grenlandu. Ovaj potez, piše Blic, ključan je u nastojanjima zapadnih zemalja da smanje ovisnost o Kini u opskrbi kritičnim sirovinama.

ostaju neriješena pitanja

Danski ministar “optimističniji” oko Grenlanda nakon sastanka u Washingtonu

Američka rudarska kompanija Critical Metals postigla je dogovor o potpunom preuzimanju tvrtke European Lithium u transakciji čija se vrijednost procjenjuje na oko 835 milijuna dolara. Ovim potezom, za koji je Critical Metals potpisao pismo namjere, američka tvrtka osigurava stopostotno vlasništvo nad iznimno važnim projektom rijetkih zemnih metala Tanbreez na Grenlandu. Kompanija je već držala većinski udio od 92,5 posto u projektu, dok je European Lithium posjedovao preostalih 7,5 posto. Tržište je na vijest reagiralo s optimizmom, što se odmah odrazilo na cijenu dionica američke tvrtke, koje su porasle za više od šest posto.

Projekt Tanbreez smatra se jednim od najvećih neistraženih nalazišta teških rijetkih zemnih metala izvan Kine, a upravo su ti metali ključni za modernu industriju. Koriste se u proizvodnji snažnih magneta za električna vozila, vjetroturbine i sofisticiranu obrambenu tehnologiju. Stoga je ovo preuzimanje dio šire strategije zapadnih zemalja koje pod svaku cijenu nastoje osigurati vlastite lance opskrbe i smanjiti kritičnu ovisnost o Kini, koja trenutno dominira globalnim tržištem. Mediji su i ranije izvještavali da je američka administracija razmatrala mogućnost ulaganja u Critical Metals, što samo potvrđuje strateški značaj projekta Tanbreez za nacionalnu sigurnost SAD-a.

Iz američke kompanije poručili su kako će im potpuno vlasništvo omogućiti znatno efikasnije donošenje odluka i olakšati osiguravanje financijskih sredstava potrebnih za daljnji razvoj skupog i kompleksnog projekta. Dodatni poticaj razvoju dat će i činjenica da European Lithium u spajanje donosi značajna novčana sredstva, otprilike 219 milijuna dolara, što će ubrzati početak eksploatacije. Očekuje se da će cijela transakcija biti zaključena u drugoj polovici ove godine, nakon što je odobre dioničari i regulatorna tijela.

Osim projekta na Grenlandu, ovim spajanjem Critical Metals dobiva kontrolu i nad još jednim vrijednim resursom, projektom litija Wolfsberg u Austriji. Taj se projekt smatra jednim od najnaprednijih litijskih projekata na tlu Europe, što ovom poslovnom potezu daje dvostruku stratešku težinu. Time američka tvrtka osigurava pristup ne samo rijetkim zemnim metalima, već i litiju, ključnoj komponenti baterija za električne automobile, čija potražnja na globalnoj razini nezaustavljivo raste.

Bitka za strateške sirovine

Ovaj poslovni potez odvija se u jeku pojačanih geopolitičkih napetosti i globalne utrke za osiguravanjem kritičnih sirovina. Kina trenutno kontrolira ogroman dio svjetske proizvodnje i prerade rijetkih zemnih metala, dok ovisnost Europe o kineskom litiju doseže čak 97 posto. Takva dominacija daje Pekingu golemu prednost i mogućnost utjecaja na globalnu ekonomiju i sigurnost, zbog čega zapadne vlade aktivno rade na jačanju vlastitih kapaciteta i diversifikaciji izvora opskrbe.

Europa se budi

Europska unija također je svjesna opasnosti te je nedavno usvojila Zakon o kritičnim sirovinama (Critical Raw Materials Act) s jasnim ciljevima. Do 2030. godine, EU planira iz vlastitih izvora osigurati najmanje deset posto godišnje potrošnje strateških sirovina, prerađivati 40 posto te reciklirati 25 posto. Ujedno, cilj je da ne više od 65 posto godišnje potrošnje bilo koje strateške sirovine dolazi iz samo jedne treće zemlje. Diljem kontinenta pokreću se novi projekti, od Finske gdje je već započela s radom prva europska potpuno integrirana lokacija za litij, do projekata na Balkanu koji nailaze na probleme. Projekt Jadar u Srbiji, koji vodi Rio Tinto, suočava se sa snažnim prosvjedima lokalnog stanovništva unatoč podršci vlasti i EU, dok slične inicijative u Bosni i Hercegovini također izazivaju zabrinutost zbog potencijalnog utjecaja na okoliš.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret