“Vukovi nas još nisu okružili”, zaključio je Denver Post 2006. u članku naslovljenom “Amerika gubi prednost u znanosti”, no njihovo se režanje snažno čuje.

To je bio sažetak gomile izvještaja kongresnih odbora, znanstvenih panela i poslovnih grupa. No novi izvještaj Nacionalnog instituta za obrambena istraživanja, koji se nalazi u sklopu korporacije RAND nazvan “Konkurentnost SAD-a u znanosti i tehnologiji”, zaključuje kako je panika preuveličana. Izvještaj pokazuje kako je Amerika na području znanosti i tehnologije još vodeća sila. Na području istraživanja i razvoja na nju otpada 40 posto ukupne svjetske potrošnje te objavljuje 63 posto najcitiranijih publikacija. U Americi se nalazi 30 od 40 vodećih svjetskih sveučilišta i zapošljava 70 posto živućih dobitnika Nobelove nagrade. Sjedinjene Države proizvode 38 posto patentiranih novih tehnologija u zemljama OECD-a i zapošljavaju 37 posto istraživača iz tih zemalja. Zemlje u razvoju, poput Kine i Indije, možda jačaju svoju znanstvenu i tehnološku snagu brže nego Amerika, no kreću od početka. Amerika je u prednosti pred Europom i Japanom prema mnogim mjerilima: između 1993. i 2003. godine američka stopa rasta u patentima u prosjeku je iznosila 6,6 posto, za razliku od 5,1 posto u Europskoj uniji i 4,1 posto u Japanu. Jedan od razloga američke tjeskobe jest da je rast federalne potrošnje na istraživanje i razvoj znatno usporio nakon okončanja hladnog rata. U godinama između 1994. i 2004. rastao je stopom od samo 2,5 posto, za razliku od 3,5 posto od 1953. Problem s ovom statistikom leži u tome što Amerika ima mnogo izvora potrošnje na razvoj i istraživanje: od ukupno potrošenih 288 milijardi dolara u 2004. godini na federalni novac otpada samo 86 milijardi.
(Economist)