Američka savezna vlada u proteklih je deset godina domaćim kompanijama koje posluju u Iranu u obliku ugovornih isplata, potpora i ostalih beneficija dodijelila više od 107 milijardi dolara unatoč naporima Washingtona da obeshrabri investiranje u tu zemlju.

To uključuje gotovo 15 milijardi dolara plaćenih kompanijama koje su kršile američki zakon o sankcijama tako da su poduzele velike investicije koje su Iranu pomogle da razvija svoje velike rezerve nafte i plina. Sjedinjene Države već godinama pritišću druge države da izvrše pritisak na iransku ekonomiju, nadajući se da će tako zauzdati nuklearne ambicije Teherana. Sada s povećanjem napetosti u vezi s iranskim nuklearnim programom i neuspjehom američkih diplomatskih napora do kojih Teheran nimalo ne drži Obamina administracija pokušava izboriti nove, još teže, sankcije Ujedinjenih naroda. No analiza saveznih dokumenata, kompanijskih izvještaja i ostalih dokumenata koju je proveo New York Times pokazala je da su i Obamina i Busheva administracija korporativnom svijetu, kada je u pitanju bilo poslovanje s Iranom, slale mješovite poruke, nagrađujući kompanije, čiji su komercijalni interesi bili u suprotnosti s američkim sigurnosnim ciljevima. Mnoge od tih kompanija uključene su u najvitalnije dijelove iranske ekonomije. Više od dvije trećine vladinog novca otišlo je kompanijama koje posluju s iranskom energetskom industrijom – velikim izvorom prihoda iranske vlade i uporišta snažne Islamske revolucionarne garde. Upravo su njezini pripadnici u glavnom fokusu sankcija koja predlaže Obamina vlada jer nadgledaju iranski nuklearni i raketni program. Ostale kompanije su uključene u proizvodnju automobila i distribuciju, još jedan važan sektor iranske ekonomije povezan s Revolucionarnom gardom. Osim 102 milijarde dolara ugovornih isplata od 2000., od gradnje vojnih zgrada do isporuke platine za Američku kovaonicu novca, kompanije i njihove podružnice imale su i drugih koristi. To uključuje gotovo 4,5 milijardi u zajmovima i jamstvima Export-Import Banka, savezne agencije odgovorne za izvoz američkih roba i usluga te više od 500 milijuna dolara u jamstvima za poslove koji uključuju istraživanje raka i pretvaranje poljoprivrednih proizvoda u gorivo. Osim toga energetske kompanije koje su poslovale u Iranu dobile su unosne poslove za bušenje tla na području koje se prostire na gotovo 14 milijuna jutara, a obuhvaća polja na kopnu i u moru. Posljednjih se mjeseci popriličan broj kompanija zbog kombinacija pritiska američke i drugih zapadnih vlada, poput kampanja nesuradnje s onima koji podržavaju terorizam, i teškoća vezanih uz poslovanje s iranskom vladom odlučio povući iz Irana. Isto tako nekoliko naftnih i plinskih kompanija stopiralo je investicije i sada čekaju što bi mogle donijeti nove sankcije.