Federacija BiH uz entitetsku ima i 10 kantonalnih agencija. Mnoge od njih nemaju novca za isplatu plaća djelatnicima i pokrivanje materijalnih troškova jer se financiraju iz prihoda ostvarenih prodajom državne imovine. Kako ove godine gotovo ništa nije prodavano od državnih tvrtki, mnoge agencije za privatizaciju sada su pred bankrotom.

Federalna je vlada, naime, odgodila prodaju strateških državnih kompanija, poput BH Telecoma i HT Mostara, Energoinvesta, Hidrogradnje, udjela u Bosnalijeku, Sarajevo osiguranju i drugim tvrtkama, procjenjujući kako se za udjele u tim kompanijama zbog smanjenog interesa investitora ne bi moglo dobiti ni približno novca kao prije početka krize. Zbog izostanka privatizacije priljev stranih investicija u prvih devet mjeseci manji je za čak 56 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Agencija za privatizaciju Sarajevskoga kantona od planiranih pet milijuna KM prihoda od prodaje kapitala nije ostvarila ništa, a mjesečni troškovi za plaće, naknade, komunalije iznose 50.000 KM. Nazmija Pipić, direktor sarajevske Agencije za privatizaciju, kaže da je stanje neodrživo te da se vlada toga kantona treba izjasniti treba li joj još agencija kako bi njezinih 19 zaposlenih znalo trebaju li tražiti drugi posao. Prodaje državnoga kapitala nije bilo ni u Unsko-sanskom kantonu, a zaposleni u županijskoj agenciji nisu primili četiri plaće. Kažu da im prijeti gašenje. “Imali smo šest-sedam natječaja, ali se nitko nije javio. Problem je što nema atraktivnih tvrtki za prodaju, a zainteresiranost investitora je ravna nuli. Predložili smo vladi da pređemo na proračun”, kaže Pipić. U Agenciji za privatizaciju FBiH, koja također ove godine nije ispunila plan prodaje državnih tvrtki, tvrde da županijske agencije više nemaju puno posla zbog čega i dalje predlažu da se pripoje federalnoj. Enes Ganić, direktor AP FBiH, koja ima oko 30 zaposlenih, kazao je da kantonalne agencije ne mogu funkcionirati jer se financiraju iz prodaja, a prodaja nema. Ganić tvrdi da bi pripajanje kantonalnih agencija za privatizaciju federalnoj agenciji značilo racionalizaciju broja zaposlenih koji bi za polovinu bio smanjen. Napomenuo je da AP FBiH, iako nije ispunio plan privatizacije, nema problema s financiranjem. U Agenciji za privatizaciju Zapadnohercegovačkoga kantona tvrde, međutim, da nemaju problema u financiranju jer im “Vlada uskoči u pomoć” te da redovno namiruju 15.000 KM mjesečnih troškova. Dodaje da su u ovoj godini prodali dva od planiranih pet poduzeća i imali nekoliko aukcija te da očekuju da će do kraja godine raspisati još dva natječaja. “Imamo još posla. Nema potrebe da se priključujemo APF-u jer to nije ni praktično. Imamo osam zaposlenih. To nije puno”, kaže direktor agencije Ante Markić. I u Agenciji za privatizaciju Srednjobosanskoga kantona protive se pripajanju federalnoj agenciji za privatizaciju. Kažu da će imati još oko dvije godine posla.