Ukupna zaduženost Srbije prema Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) i Fondu za razvoj Abu Dhabija “miruje” na oko 2,5 milijardi dolara.

Ti su krediti uzimani ranije, neki prije punog desetljeća, kako bi se pomoglo proračunu i otplatili stari dugovi uz povoljne kamate. Agencija Fitch vjeruje da će Srbija najveći dio tog duga “otplatiti” do kraja godine.

“Vlasti (u Srbiji) planiraju do kraja ove godine refinancirati (roll over) dug od dvije milijarde dolara kredita UAE”, navodi agencija Fitch u svom izvješću za veljaču, koja je tada zadržala kredit Srbije ocjena na istoj razini.

Otplata duga
Srbija se posljednji put zadužila kod Fonda za razvoj Emirata za milijardu dolara, uz kamatu od tri posto, prije dvije godine. Prema riječima Branimira Jovanovića s Ekonomskog instituta u Beču, takozvani “roll over” aranžman odnosi se na odgodu otplate duga.

“Roll over znači da odgađaju otplatu duga. Ako su glavnicu ovog duga od dvije milijarde trebali vratiti na kraju (tekuće) godine, da će to odgoditi za drugu godinu. To mogu učiniti ako s Emiratima dogovore promjenu uvjeta zaduženja, a mogu i ako se novo uzmu novi dug (refinanciraju)”, kaže Jovanović za Novu ekonomiju.

Stanje duga na kraju prošle godine, prema Biltenu javnih financija, sadrži četiri odvojena kredita UAE. Iznos zajmova Vladi Emirata Abu Dhabi i iznos preostalog duga na kraju 2023. potpuno je isti – milijardu dolara.

Kredit Fonda za razvoj Abu Dhabija za potporu proračunu, ugovoren je dug u iznosu od 802,3 milijuna eura, a stanje duga je 445,7 milijuna eura (ili 493,3 milijuna dolara).

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Drugi dug Fondu za razvoj Abu Dhabija, namijenjen “Razvoju sustava navodnjavanja Prva faza”, koji je ugovoren na gotovo 90 milijuna eura, preostalo je za otplatu još 38,8 milijuna eura.

Posljednje zaduženje, barem kada je u pitanju Abu Dhabi Development Fund, je “Zajam za financiranje podrške proračunu Republike Srbije” dogovoren u iznosu od milijardu eura. I ovdje se čini da se dug nije periodično plaćao, pa je stanje tog duga u eurima na kraju prošle godine također iznosilo 903,5 milijuna eura (odnosno točno milijarde dolara).

Prema riječima Milojka Arsića s Ekonomskog fakulteta, postoje različiti oblici refinanciranja duga, a sve će ovisiti o dogovoru dviju strana.

Potpora proračunu
“Nismo povukli sve odjednom, pa se može dogovoriti refinanciranje duga od dvije milijarde dolara. Ne znam što je dogovoreno, ali može biti da će nam opet odobriti dug. Postoje različiti oblici refinanciranja, a može biti i posuđivanje novca od nekog drugog i vraćanje. Može i jedno i drugo – recimo da odobre novi kredit i vrate stari”, objašnjava Arsić.

Kredit iz 2016. bio je za potporu proračunu i nastavak fiskalne konsolidacije. Ministar financija Dušan Vujović tada je rekao da je riječ o povoljnom kreditu s kamatom od 2,25 posto.

Prema njegovom objašnjenju, novac je namijenjen za potporu proračunu, a mogao bi se koristiti za sve legitimne rashode u proračunu, “uključujući otplatu kamata, otplatu glavnice, uključujući i prijevremenu otplatu nekih kredita”. I milijarda dolara koju sada dugujemo Fondu za razvoj ima sličnu svrhu – financiranje podrške proračunu Srbije.

“Državni dug i dalje je podložan volatilnosti tečaja, pri čemu strana valuta čini 75 posto javnog duga. Deprecijacija tečaja najnepovoljnije bi utjecala na dinamiku duga. Čak i u ovom slučaju (deprecijacije), omjer duga i BDP-a neće biti daleko iznad razine na kraju 2023. godine”, navodi agencija u izvješću.