Najveći sistemski integrator u hrvatskom vlasništvu, King ICT i lani je uspješno poslovao uz konsolidirani prihod od oko 400 milijuna kuna. Plamenko Barišić, predsjednik Uprave King ICT-a, na konferenciji Dan otvorenih integarcija 2013. kojoj je Poslovni dnevnik bio medijski pokrovitelj, istaknuo je kako je dobar poslovni rezultat ostvaren zahvaljujući orijentaciji na istraživanja i razvoj, industrijskoj i tehnološkoj specijalizaciji te izvoz. 

Naizgled paradoksalno, pred ulazak u EU, u Hrvatskoj se u informatiku sve manje ulaže, kako u javnom tako i u privatnom sektoru, ali se stalno najavljuju investicije. Očekujete li da će se one i dogoditi nakon našeg ulaska u  EU i da ćemo moći svjedočiti većem broju 'boljih priča'?
Mislim da uopće nije upitno hoće li u idućem razdoblju biti značajnih ulaganja u informatiku. Ključno je samo koliki će biti vremenski procjep prije no što se ulaganja počnu ostvarivati  i koje će Hrvatske informatičke tvrtke uspjeti preživjeti taj period. Za naš posao gotovo da i nije bitno tko  je investitor i od kuda dolazi iako osobno preferiram da bude što više hrvatskih investitora što je i svojevrstan jamac gospodarske neovisnosti i stabilnosti zemlje. Neminovno će se ulagati i mi smo spremni svim potencijalnim ulagačima ponuditi našu ekspertizu i rješenja.

Kako se King ICT za to pripremio?
Nastojimo portfolio rješenja i usluga prilagoditi informatizaciji onih grana privrede koje smatramo od strateškog interesa za Hrvatsku. Unatoč krizi građevinskog sektora mi očekujem da će se kod nas nastaviti graditi suvremeni poslovni kompleksi, stambene jedinice, hoteli  pa smo u King ICT-u je, među ostalim, značajno prošiili svoje reference na pametne domove i pametne zgrade. Od građevinarstva se u budućnosti očekuje da gradi zgrade koje će štedjeti energiju, omogućiti sigurnije i kvalitetnije stanovanje, integrirati upravljanje rashladnim sustavima, potrošnjom vode, struje, plina, telekom usluga… Kako se od poljoprivrede u budućnosti očekuje veći doprinos rastu BDP-a, radimo na različitim informatičkim sustavima za veća poljoprivredna poduzeća koji doprinose uspješnosti iskorištavanja dostupnih resursa. Istaknuo bih projekat pametnih ribnjaka. To je naš novi, univerzalni proizvod spreman za europsko tržište. Planiramo ga ponuditi europskim slatkovodnim proizvođačima ribe, a interes već postoji u Srbiji. Oni su mnogo veći proizvođači i potrošači slatkovodne ribe. Zato smo sada u razgovorima i vjerujemo da će oni uroditi plodom. 

Kako je proces pridruživanja EU utjecao na vaše poslovanje? 
King ICT je imao priliku razvijati brojne IT sustave koji su vezani za proces pridruživanja EU i to u sektorima poljoprivrede, znanosti, obrazovanja, energetike, sigurnosti i javne uprave. Kao rezultat, danas imamo intelektualni kapital i stručnjake za ta područja, odnosno nove izvozne proizvode koje možemo prodavati u regiji, ali i u  zemljama starim članicama EU. Primjerice, nedavno smo na temelju ekspertize i referenci upravljanja poslovnim procesima i dokumentacijom koje smo stekli u Hrvatskoj, dobili višegodišnji posao za makedonsko ministarstvo uprave i infromatičkog obrazovanja. Ne treba zanemariti da smo kroz proces pristupanja EU u Hrvatskoj,  razvili neka od najmodernijih rješenja za javni sektor i državnu upravu. Stare članice EU imaju funkcionalno slična rješenja, ali temeljena na starijim tehnologijama, koja trebaju tehnološke i regulatorne prilagodbe, pa smo u mogućnosti i njima poduditi dio rješenja razvijenih u Hrvatskoj. 

Domaće reference su presudne za mnoge velike poslove u inozemstvu, posebno ako je riječ o visokoj tehnologiji. Znači li to da je država promijenila pristup i sada pomaže izvoznicima oko izrade 'case studyja'?
Bilo bi dobro kada bi to postala službena politika i kada bi se kao takva provodila. Nažalost, još uvijek nije jednostavno složiti "case study" na temelju nekog posla koji ste odradili za državu, kako biste neko rješenje ili proizvod mogli prodati u inozemstvu. No,  ključno je imati dobre sugovornike, a takvih u javnom sektoru i državnoj upravi ima. Oni razumiju da na taj način pomažu hrvatskim izvoznicima da poboljšaju vanjsko-trgovinsku bilancu, jer nije samo turizam naša izvozna mogućnost. King ICT je stekao mnogo ekspertize u nizu vertikalnih rješenja koja smo  radili za javni sektor i državnu upravu. To je veliki izvozni kapital i nismo jedini koji su izgradili takav kapital. Zato je pohvalno da su mnoge hrvatske institucije otvorene za suradnju na izradi "case study". U posljednje vrijeme, posjetilo nas je dosta delegacija iz zemalja regije koje su se iz prve ruke mogle uvjeriti u kvalitetu i koristi od rješenja koje smo razvili za državu. To je dobar smjer podrške svim izvoznicima, a posebno nama iz industrija koje se bave visokom tehnologijom.

Do kraja godine odlučit će se o strateškim industrijama u Hrvatskoj. Smatrate li da IT treba biti strateška industrija u Hrvatskoj?
Istina je da je IT danas prisutan svugdje i u svim industrijama, no smatram da mu treba dati i stratešku komponentu poticanu od države. Pitanje je također znači li to stvaranje domaćih snažnih IT tvrtki, jakih razvojnih i istraživačkih kapaciteta ili pak nešto treće. Također, trebamo odgovoriti koliko će javni i privatni sektor u tom slučaju ulagati u IT, upravo zato jer je važno biti snažan na domaćem tržištu da bi se snažno nastupilo na globalnom tržištu. Treba definirati i kakav bi to utjecaj imalo na povećanje zaposlenosti, jer činjenica je da IT ima kapaciteta podići zaposlenost.

Za razvoj IT industrije u Hrvatskoj bitno je poticati istraživanja i razvoj te industriju temeljenu na znanju i intelektualnom kapitalu, o čemu je bilo dosta govora na vašoj konferenciji Dani otvorenih integracija 2013. Slažete li se sa stručnjakom iz OECD-a koji je naglasio da bi nam najkorisnija bila ulaganja koja idu u istraživanja i razvoj?
Trebali bismo  jasno odrediti područja u kojima želimo biti globalno konkurentni te sve usmjeriti prema tome. Primjerice, ako je IT strateška industrija, zašto ne bismo povećali obrazovne kapacitete za IT stručnjake. Možemo povećati broj studentskih mjesta na fakultetima za dva, tri puta i nećemo pogriješiti. Već sada vidimo da će svi oni imati posao za razliku od mnogih drugih zanimanja. Zašto ne bismo na hrvatska sveučilišta doveli najbolje svjetske profesore? Za konkurentnu industriju treba nam i svjetski konkurentno obrazovanje. Pogledajte studente FER-a, FOI-a, FESB-a, studente medicine. Tragično je da nakon završenog akademskog školovanja većina talenata sa tih fakulteta odlazi jer imamo jako malo R&D centara gdje se oni mogu nastaviti usavršavati? Nije problem analizirati kako to rade uspješnije zemlje pa pokušati primijeniti kod nas.

Povećanje konkurentnosti

Koja su glavna područja razvoja za King ICT, gdje vi vidite svoju globalnu konkurentnost?

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Strateški gledamo na ICT rješenja koja imamo u području poljoprivrede, energetike te pametnih domova i zgradarstva. Kontinuirano ulažemo u razvoj i inovacije u tim područjima.

Utječe li tehnološka revolucija kroz koju prolaze druge industrije i na vašu industriju? 

Da, jer se povećavaju pritisci na konkurentnost. Mi smo uvijek morali ulagati u razvoj kako bi bili konkurentni, a taj se pritisak samo povećava jer o njemu ovisi plasman naših proizvoda i usluga u budućnosti. Sistemski integratori stoga su redovito izloženi brojnim pitanjima,  od pitanja u koju tehnologiju i u koje protokole ulagati do pitanja dubine analize s obzirom na brz tempo promjena. To su odabiri u kojima ima i uspjeha i neuspjeha. Zato treba biti spreman i unaprijed razmišljati  o tome što kupci uistinu trebaju, odnosno što će trebati. To je razlika između integratora koji stvara rješenja i predstavlja tvornicu budućnosti i IT trgovaca koji samo prodaju rješenja koja dolaze iz uvoza.