Proizvodnja čipova? Europa je izgubila. Njezin tržišni udio pao je s više od 20 posto na ispod 10 posto. Ne mislim da će se taj udio ikada vratiti u Europu. Također, ne mislim da će nastaviti padati puno dalje, ali neće se vratiti na 20 posto.

Situacija bi mogla biti malo drugačija u SAD-u, gdje bi se tržišni udio mogao malo povećati, jer SAD financira stvari koje su vojno i strateški važne te ulaže novac u njih, no neće se vratiti na iste razine jer je Azija već preuzela proizvodnju. Stoga, mislim da se moramo usredotočiti na dizajn čipova.

U dizajniranju čipova Europa je jaka jer osim dizajna mikroprocesora, to područje zahtijeva znanje o primjeni, kontekstu, terenskim ispitivanjima i sličnim stvarima. Na primjer, uzmite biomedicinsko područje. Mi smo vrlo jaki u zdravstvenoj njezi i kliničkoj praksi. Možemo surađivati s našim sveučilišnim bolnicama na translacijskim istraživanjima, a kako bismo ideje proveli u praksu. Dakle, vjerujem da u dizajnu čipova imamo ulogu u svijetu, u Europi.

Čipovi i razvoj
Dio je to predavanja istaknutog profesora Georgesa Gielena s prestižnog belgijskog Sveučilišta KU Leuven (KUL) na stručnom skupu na temu “Čipovi, sveučilište i tehnološki razvoj”. U organizaciji Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER) skup održan krajem rujna za cilj je imao poticanje tehnološkog razvoja u Hrvatskoj.

KU Leuven 2019. godine zauzelo je prvo mjesto na Reutersovom popisu najinovativnijih sveučilišta u Europi, a svrstao se i među deset najinovativnijih u svijetu, uz američki Stanford, Harvard i MIT. Sveučilište zapošljava 13.699 ljudi, dok je sveučilišnim bolnicama 9909 zaposlenih. Tu je i 8000 istraživača i profesora te više od 7000 doktoranada. Akademska zajednica broji 63.774 studenta, uključujući više od 15.000 međunarodnih.

Uz sveučilište i sveučilišne bolnice, ključnu ulogu u prijenosu inovacija i istraživačkih rezultata iz akademske sfere u industriju ima KUL-ov Ured za transfer tehnologije (LRD) koji studentima pomaže podići spin-off tvrtke ‘na noge’ kroz razvoj poslovnog plana, pravnu podršku, pronalaženje investitora, osiguranje početnih inkubacijskih prostora te pomoć u upravljanju rastom tvrtke, istaknuo je Gielen.

“Od 1972. godine naporno radimo na izgradnji i uspjehu LRD Ureda za transfer tehnologije. Nije dovoljno imati doktorande s dobrim idejama. To ne znači da automatski razmišljaju o pokretanju startupa. Trebate ih uvjeriti, reći im da je to moguće, pomoći im u pisanju poslovnog plana, pronaći investitore, pomoći im u pronalaženju uredskog prostora dok se ne razviju.

Ured je uspostavio i fond za početno financiranje kroz koji možete dobiti inicijalnih 300, 400, 500 tisuća eura potrebnih za pokretanje tvrtke. To je ključno kako bi drugi investitori bili uvjereni da im se isplati uložiti u taj startup. Od 1980., kada smo osnovali prve spin-off tvrtke, taj je proces doista zaživio tijekom 1990-ih, kada se u prosjeku osnivalo 2,5 spin-off tvrtke godišnje. Oko 70% tih tvrtki dolazi iz područja znanosti i inženjeringa, gdje se fokusiramo na primijenjena istraživanja.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Mnoge od tih tvrtki opstaju, dok se neke nakon određenog vremena prodaju, a druge prestaju s radom. Trenutačno, aktivne kompanije zapošljavaju 7000 ljudi i ostvaruju ukupni poslovni prihod od 1,5 milijardi eura za regiju oko Leuvena. Osim što radimo s određenim startupima, izuzetno je važno na sveučilištu potaknuti opću svijest da je osnivanje vlastite tvrtke nakon doktorata stvarna mogućnost, a ne samo koncept iz holivudskih filmova”, naglasio je Gielen.

Kao stručnjak za projektiranje analognih čipova i bivši prorektor za istraživanje, inženjerstvo i tehnologiju na KUL-u, u svojem je uvodnom predavanju pod nazivom “Zašto je KU Leuven poduzetno i uspješno sveučilište?”, podijelio ključne čimbenike uspjeha ovog sveučilišta, naglašavajući da vrhunsko sveučilište mora kombinirati vrhunsku edukaciju s vrhunskim istraživanjem te valorizacijom tog istraživanja kako bi maksimalno utjecalo na društvo.

Bilas: Hrvatska treba i može imati sveučilište koje će biti međunarodni brend i nositelj tehnološkog razvoja.

Zreli za dva sustava
Proračun KU Leuvena pretprošle je godine iznosio 1,35 milijardi eura, od čega više od polovine (735 milijuna eura) otišlo na istraživanje. Veći dio novca (92,9%) potrošit će se na aktivnosti povezanih s obrazovanjem, istraživanjem i društvenim uslugama. Javna sredstva čine značajan dio proračuna s 38% iz državne potpore.

Ostatak čine privatni sektor i ugovorna istraživanja. Sveučilište ima iznimnu sposobnost privlačenja dodatnih sredstava – za svaki euro dobiven od vlade za istraživanje, KU Leuven generira još 81% iz vanjskih izvora, uključujući EU i industriju, pojasnio je Gielen.

“Valorizacija ne dolazi automatski; potrebno je sustavno stvarati poduzetnički orijentirano okruženje, kao i biti spreman nagraditi one koji su spremni preuzeti rizik. Internacionalizacija putem razmjene studenata i profesora te zajedničkih međunarodnih istraživačkih suradnji nužna je za postizanje vodeće uloge na međunarodnoj razini. Tehnička područja poput projektiranja mikroelektroničkih čipova pružaju dobru priliku za suradnju između sveučilišta u Leuvenu i Zagrebu, s obzirom na izvrsnu baznu edukaciju studenata i veliku potrebu za educiranim talentima u ovim područjima”, poručio je Gielen.

Skup je završio panel raspravom na temu “Čipovi, sveučilište i tehnološki razvoj” koju je moderirao profesor Adrijan Barić s FER-a. Uz profesora Gielena, u raspravi su sudjelovali Raul Blečić iz Rimac Technology, alumnus FER-a, te profesor Nebojša Stojčić, prorektor Sveučilišta u Dubrovniku i stručnjak za inovacijske sustave. O tome što treba promijeniti u hrvatskom visokoškolskom sustavu kako bi postao poticajnije okruženje za istraživanje, inovacije i razvoj poduzetničkog duha, govorio je profesor Stojčić.

“Mislim da je u Hrvatskoj trenutačni sustav financiranja sveučilišta oblikovan tako da je snažno usmjeren prema nastavnim aktivnostima. Sveučilišta moraju plaćati troškove poput struje i nekako financirati svoje funkcioniranje, pa prirodno idu u tom smjeru. No, to ne mora biti tako. Vjerujem da smo kao društvo, s obzirom na sve probleme koje sustav ima, dovoljno zreli da dođemo do točke gdje trebamo razgovarati o uvođenju dva sustava financiranja: jednog orijentiranog na nastavu, a drugog na istraživanje. Neka sveučilišta mogu biti usmjerena prema ovom drugom modelu i razvijati se u skladu s drugačijim načinom razmišljanja”, istaknuo je Stojčić.

Dodao je da se treba raditi i na potporama, čak i onima koje prolaze kroz javne kanale, poput Hrvatske zaklade za znanost. “Njihova je financijska aktivnost usmjerena na to da se financiraju kroz suradnju sveučilišta i industrije, što znamo da se zapravo ne događa. Financiranje uglavnom dolazi iz javnih izvora. Dakle, moramo diversificirati izvore financiranja u tom smislu”, rekao je Stojčić.

Što se tiče kapaciteta, naglasio je potrebu za promjenom mentaliteta uprave, koja bi trebala biti poduzetnija. “No, to bi trebalo ići ruku pod ruku s poduzetničkim mentalitetom zaposlenika. Uz to, svi znamo kakva je situacija s birokracijom. Postoje sveučilišne institucije koje bi trebale pojednostaviti neke birokratske procedure”, objasnio je Stojčić.

Da je pomak s tradicionalnog prema poduzetnički usmjerenom sveučilištu nužnost, složio se i Blečić. Nakon što je stekao dvojni doktorat na Sveučilištu u Zagrebu i KUL-u 2018. godine, iskustvo je brusio kao inženjer analognog dizajna u američkoj tvrtki Texas Instruments koja se bavi proizvodnjom poluvodiča i elektroničkih komponenti. Danas radi u Rimac Technologyju kao inženjer elektromagnetske kompatibilnosti.

“Mentalna znanja koja sam stekao tijekom studija bila su vrlo dobra, izvrsna. Što se tiče poslovne matematike, nikada nisam imao problema s primjenom znanja u industriji. Također, svidjela mi se mogućnost odlaska na KU Leuven, što nije bilo tako uobičajeno u vrijeme kad mi se za to pružila prilika. Ono što mi je nedostajalo tijekom studija, a što sam primijetio radeći u industriji, jest kako zapravo iskoristiti stečeno znanje za stvaranje konkurentnog proizvoda i postizanje uspjeha”, rekao je Blečić.

Europski akt o čipovima
FER je već više od dva desetljeća snažno integriran u europski istraživački prostor i surađuje sa Sveučilištem KU Leuven na projektima projektiranja čipova, zahvaljujući visokoj kvaliteti studija, jakim istraživačkim grupama i izvrsnim studentima. Dekan FER-a Vedran Bilas istaknuo je važnost ambicioznih koraka u jačanju hrvatskog obrazovnog sustava, naglašavajući potrebu za stvaranjem međunarodno prepoznatljivog sveučilišnog brenda.

“Primjer KU Leuven pokazuje koliko su sveučilišta ključna za razvoj i konkurentnost grada i regije. Sveučilište koje uspješno kombinira izvrsnost u znanosti, obrazovanju i poduzetništvu primjenom istraživačkih rezultata te koje jača internacionaliziranom razmjenom studenata i istraživača – upravo to je naš cilj u Hrvatskoj.

Zalažemo se za nove modele organizacije i upravljanja u visokom obrazovanju te za ambiciozne nacionalne politike koje će poticati internacionalizaciju. Hrvatska treba i može imati sveučilište koje će biti međunarodni brend i nositelj tehnološkog razvoja. Vrijeme je da se u Hrvatskoj pokrenu poslovni projekti u tehnologijama poluvodiča, posebice u kontekstu EU Akta o čipovima”, poručio je dekan Bilas.

Podsjetimo, Europski Akt o čipovima otvorio je nove prilike za tehnološke i poslovne iskorake u Hrvatskoj te jače uključivanje u europske lance vrijednosti. FER je početkom godine potpisao sporazum o suradnji s Imecom te je, zajedno s partnerima, vodio inicijativu za osnivanje Hrvatskog centra kompetentnosti za poluvodiče (CROCCS). Vlada RH je u tom smislu 13. rujna 2024. osigurala sredstva za financiranje Centra od 2025. do 2028. godine.