Planiranje i nadzor kompletne proizvodnje, engl. MES (Manufacturing Execution System) je često karika koja industrijskim kompanijama vrlo često nedostaje da bi optimizirale svoje poslovanje, a u konačnici i povećale prihod i dobit.
Stoga je MES postao alat gotovo svake suvremene tvornice koja želi poslovati po principima 4.0 industrije ili se pak karakterizirati kao Smart factory. Marko Šatrak, suosnivač i direktor ICT tvrtke 8Sigma ističe kako MES omogućuje povezivanje proizvodnje (automatizacije) s poslovnom procesom te prevodi poslovne ciljeve u proizvodne operacije.
Automatizacija i informacije
Njegova glavna prednost je da daje trenutačne informacije te se u svakom trenutku ima kontrola nad rezultatima. Impol grupa je slovenska metalurška tvrtka koja je lani ostvarila prihod od 683 milijuna eura i 5. je najveći slovenski izvoznik.
“Naš projekt se odnosio na uvođenje MES-a u Impol-TLM-ov proizvodni proces obrade aluminija u kompleksu valjačkih strojeva. Radi se o ukupno četiri stroja, zapravo kad mislim na stroj, ne mislim na standardni stroj nego na čitavi pogon koji je pojedinačno veličane osrednje konferencijske dvorane. Kroz ovaj proces se od bloka aluminija debljine pola metra stvaraju aluminijske folije debljine 8 mikrometara”, kaže Šatrak.
Dodaje da su glavni razlozi zašto su se u Impolu odlučili za MES to što imaju trenutačan pristup informacijama, analizi zastoja, povećanju brzine, a istodobno postižu veće brzine proizvodnje, imaju lakše održavanje te u konačnici i smanjenje troškova proizvodnje.
Šime Bukić, rukovoditelj proizvodnje Impol-TLM-a je potvrdio da im je 8Sigma omogućila alat s kojim imaju pristup svim ključnim parametrima i rezultatima postignutima u svim fazama proizvodnje te priliku za poboljšanje kvalitete i rast produktivnosti.
Agilnije poslovanje
Slavko Vidović i Goran Marković iz tvrtke InfoDom su predstavili dosege pametne industrije i njezine benefite. “Operacija InfoDom grupe pokrivaju tvrtke iz Zagreba te Sarajeva, Beograda i Londona, kao i mreža partnerskih tvrtki u zemljama u kojima InfoDom nema vlastite tvrtke.
U razvoju kompleksnih sustava za sve tržišne segmente, InfoDom grupa obvezno uključuje referentne globalne modele tih tržišnih segmenata, referentne globalne modele tih tržišnih segmenata, referencira i primjenjuje regulatorne okvire te se uključuje u EU inicijative i projekte”, istaknuo je Vidović.
Dodaje da je svrha pametnih industrija uspostaviti suradnju kojom će gospodarske asocijacije, vlade i sveučilišta zajednički podržati razvoj određene industrije, svih njezinih subjekata, a radi povećanja konkurentnosti te industrije i poduzeća.
“Najveća primjena Smart Industry modela je na razini poduzeća, na osnovnoj razini. Njena je svrha olakšati i ubrzati digitalnu transformaciju tvrtke, a kroz inovacije proizvoda, poboljšanje korisničkog iskustva, razvoj ekosustava i nove poslovne modele i dati ubrzane efekte. Time se postižu multiplikativni efekti i efekti umreženosti na razini industrije, a to s gledišta razvoja znači da se povećava konkurentnost konkretne industrije koju smijemo zvati “pametna industrija”. Čim jedna industrija raste, ona multiplikativno djeluje na okolne industrije s kojima je povezana pa postoji efekt povećanja konkurentnosti industrije, odnosno povećanja ukupnog BDP-a”, zaključuje Vidović.
Goran Marković ističe da nove inovativne platforme za digitalnu transformaciju poduzeća DEP – Digital Enterprise Platform, ubrzavaju transformaciju poslovanja prema većoj osjetljivosti prema kupcima, kvalitetnijoj integraciji poslovnih procesa i postizanju agilnijeg poslovnog modela, bez obzira o kojem sektoru industrije se radi.
Četvrta industrijska revolucija
˝Svijet upravo proživljava svoju 4. industrijsku revoluciju koja će, kao što su sve do sada, u potpunosti promijeniti način na koji se posluje i kako društvo generalno funkcionira˝, kazao je Igor Grdić, član Uprave Vertiv Croatia na prezentaciji “Whats Your Edge? Vertiv rješenja koja pomažu klijentima da ispune zahtjev za rastućim IT kapacitetima”.
Četvrta industrijska revolucija znači poslovanje po principima umjetne inteligencije i cyber principima, a preduvjet za nju su internetske mreže. Grdić, čija tvrtka Vertiv se globalno bavi projektiranjem i izgradnjom data baznih stanica za pohranu podataka smatra da će naprednije i brže internetske mreže omogućiti tvrtkama i organizacijama da imaju i vlastite podmreže interneta, odnosno strojevi unutar nje mogu komunicirati puno brže i sigurnije. Tu će do izražaja posebno doći potreba za spremištima podataka, Data centrima, a koji su pak u fokusu poslovanja Vertiva.
Rješenja za putnički prevoz
Thomas Müller, direktor prodaje u Atron Grupi koja se bavi razvojem rješenja u sektoru javnog prijevoza putnika, održao je putem videopoziva 40 godina Atrona – navigacija s inovacijama. Imaju podružnice u Zagrebu gdje su već više od 15 godina partneri ZET-a, zapošljavaju talentirane inženjere, developere i project menadžere, a podružnice imaju u Hamburgu, Berlinu te u Berne, surađuju s više od 200 ljudi, a prisutni su i u skandinavskim zemljama i Švicarskoj.
Spomenut je i projekt za Hamburger Hochbahn i Verkehrsbetriebe Hamburg – Holstein koji je obuhvatio isporuku 3600 terminala za prodaju i validaciju karata, 1800 terminala za vozače, elektronski ticketing i bezgotovinsku kupovinu karata putem HVV kartice za pretplatnike. Riječ je o sustavu s više od 4000 vozila, preko 10.000 stajališta, 15.000 km dugom mrežom te otprilike tri milijuna prevezenih putnika dnevno. Jedna od novosti je i mogućnost plaćanja putnih karata bankovnim karticama što je sada moguće na našim uređajima u vozilima, kao i na stajalištima.
Nude nova rješenja poput virtualne karte ili “account based ticketinga”, a za zagrebački tim godinu je obilježio i projekt Nadzora i kontrole prometa u ZET-u koji konačno ide u modernizaciju. Dio vozila već je opremljen novim uređajima, a prva faza nadogradnje centralnih jedinica sustava predviđena je za kraj ove i početak iduće godine.
Predsjednik Uprave tvrtke Pomotac Franjo Bušić predstavio je implementaciju poslovnog softvera Dignet Software u njihovu robnu marku kravata Croata. Riječ je o jedinoj hrvatskoj luksuznoj marki čiji barem jedan primjerak ili proizvod posjeduje većina poznatih ljudi u svijetu, kako je Bušić ustvrdio, koja se u potpunosti proizvodi u Hrvatskoj u vlastitim proizvodnim pogonima, ima vlastiti dizajnerski tim i ukupno 150 zaposlenih u cijeloj grupi.
“Limitirane serije unutar 1000 kategorija proizvoda znači 50.000 šifri godišnje, a 30 sastavnica po proizvodu je nemoguće. Tu smo došli do pitanja zašto digitalizirati, spojiti dizajn i informatiku za koje se govori da su na suprotnom krajevima spektra. Pomoću poslovnog softvera Dignet Software dobili smo potpuno automatiziran sustav od prodaje do proizvodnje. To nam je smanjilo administrativne troškove za čak 80%. Tu je i automatsko upravljanje raspodjelom zaliha unutar svim prodajnih mjesta, uzimajući u obzirom složene algoritme kao što su dimenzije proizvoda, prepoznavanje trendova i odgovor na njih”, naveo je Bušić.
Integrirani su svi prodajni kanali (MP, VP) s eCommerce platformom (Dignet Software), analitika kupaca kroz spol, dobne skupine, državljanstvo, motiv kupnje i ostalo, zatim digitalizacija računovodstvenog odjela i drugih odjela, dakle računovodstvo bez papira, razvoj komunikacije s kvalitetnim vanjskim partnerima, razmišljanje par koraka unaprijed kroz kritičko propitivanje koherentnosti sustava te integracija poslovnog i informatičkog razmišljanja u svakom segmentu projekta.
Moj e-Račun
Product menadžer servisa Moj-eRačun tvrtke Elektronički računi, Saša Stanković, održao je prezentaciju pod nazivom Odgovorno je znati više – automatizirane usluge za veći nadzor nad poslovanjem. Servis Moj-eRačun počeo je s pružanjem usluge 2013. godine, a tvrtka Elektronički računi postavila se kao tržišni lider u razmjeni eDokumenata, što je Stanković potkrijepio sljedećim podacima: više od 17.000 aktivnih pošiljatelja, više od 90.000 primatelja, više od 250.000 eRačuna mjesečno u B2G sektoru, više od 750.000 eRačuna mjesečno u B2B sektoru i više od 250 integriranih računovodstvenih programa/ERP-ova te izravno slanje eRačuna iz računovodstvenih programa/ERP-ova.
Inovativne platforme
Predstavio je i računalnu platformu za obradu (DMS) i kolanje (BPM) eDokumenata Moj-DMS za nadzor nad kolanjem poslovne dokumentacije i radnim procesima, koji je povezan na servise Moj-eRačun i Moj-eArhiv te sustav Moj-BI. U tvrtki postoji i inovativna računalna platforma omogućava slanje ponuda i sklapanje ugovora o prodaji kratkoročnih nedospjelih potraživanja pod nazivom PlatiMe, povezana sa servisima Moj-eRačun, Kreiraj Moj-eRačun i Moj-BI te Moj-ePotpis.
Kako je Stanković objasnio, platforma povezuje usluge razmjene eRačuna s financijskim vrijednosnim lancem u cilju unaprjeđenja poslovanja. Dionici su pošiljatelji eRačuna (dobavljači), primatelji eRačuna (kupci) i ponuditelji (cash cow).
“Prema analizi tržišta i prilika što se tiče B2G, broj dana od izdavanja računa do dospijeća je 35-55, prosječan broj eRačuna poslan prema centralnoj platformi je više od 250.000, a ukupna vrijednost B2G računa oko 2,5 mlrd. kn mjesečno. Nadalje, kada govorimo o B2B, prosječan broj eRačuna poslan kroz servis je više od 750.000 mjesečno, a ukupna vrijednost B2B računa je oko tri mlrd. kn mjesečno”, kaže Stanković. Prema razradi potencijala, računaju na više od 17.000 aktivnih pošiljatelja kroz servis Moj- eRačun, naime prema anketi provedenoj kod pošiljatelja eRačuna na uzorku od 500 ispitanika njih 23 posto pokazalo je interes i pozitivan stav.
Fokus na transformaciji
Direktor tvrtke Codel Marijan Sever predstavio je pet najčešćih grešaka u provođenju digitalizacije. Ova zagrebačka tvrtka je na tržištu prisutna već 30 godina i za sebe kažu da su veterani industrije 4.0 već 20-ak godina. Između ostalog izgrađuju cjelovite projekte za digitalnu transformaciju, projekte po mjeri korisnika, a rade i na seriji događanja na kojima propagiraju IR4.0 priču, how-to predavanja… Sever kao prvu grešku u provođenju digitalizacije navodi to da tvrtke u Hrvatskoj ne znaju što rade.
“Digitalna transformacija namijenjena je poboljšanju učinkovitosti, mora biti strateški ugrađena u poslovne ciljeve tvrtke. Strategija mora započeti s vrha, a zatim je treba propagirati po cijeloj tvrtki. Vođe često razvijaju strategiju, ali se ona ne prenosi kroz organizaciju”, upozorio je Sever te dodao da je potrebno imati plan za tri godine ili više. Druga greška je to što nisu sve tvrtke fokusirane na transformaciju. Sever pritom ističe kako digitalna transformacija nije tehnološko pitanje, već i marketinško, prodajno i HR pitanje tvrtke.
Dalje je istaknuo kako tvrtke griješe jer ne uspijevaju redefinirati uloge i kreirati nove. Naveo je ovdje socijalne izazove, poput nevoljkosti za promjenom i nedostatka vještina (IT i automatizacijski know-how, promjena zahtjeva za vještinama zaposlenika). Osim socijalnih tu su i tehnološki izazovi među koje, između ostalog, spada povezanost strojeva, decentralizacija, vizualizacija.
Sever smatra kako je greška i prevelika uzbuđenost tehnologijom jer, kako je istaknuo, usvajanje tehnologije radi usvajanje tehnologije nije digitalna transformacija.
