Globalne javne konzultacije o prioritetima Europske urbane i regionalne politike utvrdile su tri osnovna cilja odnosno smjera razvoja u nadolazećim godinama – konkurentnost, proširena istraživanjima, inovacijama i poboljšanjem stečenih vještina, koja će i dalje biti u fokusu europske politike, a za koju znamo da je već unaprijed definirana kao gospodarstvo znanja, stoji na internetskoj stranici neprofitne organizacije Terraintegra – Smart City.

Od inteligentnih gradova se očekuje da doprinesu navedenim izazovima te da pruže učinkovita rješenja. Postavlja se pitanje, kako će gradovi tome doprinijeti? Koja to sredstva pametni gradovi moraju mobilizirati da bi odgovorili na buduće izazove? Koji su to procesi koji omogućuju umjetnu inteligenciju gradova? Postaje nam prioritet shvatiti izvore i parametre gradske inteligencije koji osiguravaju veću učinkovitost u rješavanju problema svih zala suvremenih urbanih sredina, pišu na web stranici Terraintegra – Smart City. Iako globalno postoji veliki poticaj razvoju pametnih gradova, ne radi se o novom modelu ili o novom konceptu. Ideja pametnih gradova nije toliko nova. Moguće su i greške prilikom razvoja.

Na što treba obratiti pažnju kod projektiranja pametnog grada ? "Iskustva pametnih gradova nisu uvijek pozitivna. Kao primjer grada koji nije u potpunosti ostvario koncept novog, pametnijeg i održivog načina života često se spominje grad New Songdo u Južnoj Koreji. Grad prilično kratke povijesti, još 2000 godine bio je močvarno područje, dom ribara na obali Žutog mora. Tri godine kasnije Vlada je odlučila nasuti 500 milijuna tona pijeska sa namjerom da izgradi poslovni pravac u blizini međunarodne zračne luke Seoul. Kako bi privukla strani kapital Vlada je odlučila stvoriti pametan samodrživi grad čijom izgradnjom bi, uz ostalo, prikazala i tehnološku nadmoć potencijalnim stranim partnerima.

Jedanaest godina kasnije Songdo je ostvario oko 60 posto svoje planirane infrastrukture i objekata te broji trećinu populacije, dok analize kažu da je već i dostigao, planiranih 70.000 stanovnika, što je bio realan plan do kraja 2018. Za poslovne ljude sigurno je najprivlačniji City Sheraton Incheon Hotel, koji je sa svojih 319 soba prvi hotel zamišljen kao LEED-NC certified hotel u Južnoj Koreji", stoji u zanimljivom članku objavljenom na web stranic Terraintegra – Smart City. Kako navode drugi primjer "naučno-fantastičnog grada", koji je trenutno tek projekt, no ispitivanja pokazuju kako već ne ostvaruje pozitivna iskustva, je grad Masdar smješten u UAE. Zamišljen je kao grad budućnosti u kojem će 50.000 stanovnika koristiti isključivo obnovljivu energiju za život.

Funkcionirati će u potpunosti bez otpada i zagađenja. Upotreba klasičnih automobila biti će u potpunosti zabranjena. Dok ovi gradovi u potpunosti zadovoljavaju mnoga tehnološka područja pojavio se sociološki problem sa ljudima koji ne žele živjeti u takvim gradovima. Pretpostavka je da se to dešava upravo zbog činjenice da je naglasak ovih gradova postavljen na inžinjeringu i tehnološkim rješenjima, dok nije dovoljna pozornost posvećena društvenoj dinamici.

Ne zanemarujući ovu činjenicu, a kako bi gradove učinili stvarno pametnima zadatak razvoja je osigurati tehnološka rješenja koja građani stvarno žele i trebaju, a to čini upravo dodanu vrijednost njihovim životima u gradu. Ohrabrujuće je da su sociolozi dali svoj doprinos ideji razvoja pametnih gradova, naročito onih do 100.000 stanovnika, te da je po njihovom mišljenju izuzetno bitno user-friendly okruženje, no postavlja se pitanje, da li svaka Gradska uprava, poučena iskustvima drugih, prepoznaje opasnosti gomilanja isključivo tehnoloških rješenja, bez njihove međusobne interakcije, te stvarne koristi za stanovnike?