Od srpnja, kad uđe u Europsku uniju, Hrvatska će do kraja godine imati na raspolaganju 450 milijuna eura u EU fondovima, a taj će se iznos do 2020. godine povećati na gotovo dvije milijarde eura godišnje, rekao je na otvaranju Dana otvorenih integracija 2013. pomoćnik ministra regionalnog razvoja i fondova EU Matija Derk. Pojasnio je da će od iduće godine zbog EU, koja  nam je do 2020. godine namijenila ukupno 11,7 milijardi eura, država ulagati mnogo više u infrastrukturu.

Stvarne promjene 
Međutim, to nije ulaganje u ceste i pruge, već u poslovne inkubatore, brzi internet, tehnološke i znanstvene parkove, istraživačke centre i institute, centre izvrsnosti i centre podrške poduzetništvu, no ponajprije, to je ulaganje u ljude jer ljudi su ključ konkurentnosti. Plamenko Barišić, predsjednik Uprave King ICT-a, najvećeg hrvatskog sistemskog integratora, svoj je uvodni govor posvetio osnovnoj ideji konferencije nazvane "Vrijeme za bolje priče" – uz promišljenja ulaganja, unatoč nepovoljnim okolnostima krize, moguć je gospodarski napredak društva. Barišić predlaže da Hrvatska iskoristi znanje i energiju svojih ljudi koji su se već dokazali kao uspješni stručnjaci, manageri i znanstvenici te da im – bez pritiska političkih izbornih ciklusa, pruži stvarnu šansu da u Hrvatskoj predlože i provedu značajne promjene u gospodarstvu i znanosti. Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja istaknuo je da je ICT jedna od samo četiri industrije u kojima se u Hrvatskoj stvara značajnija dodana vrijednost. Uočljivo je kako je taj uspjeh ostvaren ponajprije zahvaljujući kontinuiranim i velikim ulaganjima u istraživanja i razvoj te kroz povećanje izvoza. 

Konkurentnost i strana ulaganja
Originalne ideje koje su ispred konkurencije, multidisciplinarnost te dugotrajan i fokusiran rad, preduvjet su uspjeha, rekao je Ivan Đikić, najpoznatiji hrvatski znanstvenik u svijetu, u svom motivacijskom predavanju o kreativnosti i obrazovanju. Govoreći o radu dvaju njemačkih znanstvenih instituta u kojima je angažiran, naglasio je kako je u Njemačkoj u 10 godina, uz redovno velike budžete za znanstvena istraživanja, uloženo još 1,9 milijardi eura samo  u znanstvenu izvrsnost. Kompetitivnost i izvrsnost su put koji treba slijediti jer to privlači donacije, stipendije i druge oblike financiranja istraživanja, objasnio je Đikić. Alen Paić, stručnjak za konkurentnost, voditelj OECD-ove investicijske povelje za jugoistočnu Europu, fokusirao se na tri ključna pitanja – izravne strane investicije, status poduzetništva i obrazovanost radne snage.

Podaci govore da je u Hrvatskoj 70 posto ulaganja u financije, trgovinu i uslužne djelatnosti, dakle to su ulaganja koja je ponajprije zanimalo tržište. Najmanji se dio odnosi na ulaganja koja potiču proizvodnju i transfer tehnologija te tako otvaraju nova radna mjesta. Hrvatska je prije krize imala zadovoljavajuću razinu izravnih stranih ulaganja, ali je gospodarski rast bio ispod potencijala jer nije bila riječ o ulaganjima koja donose nove vrijednosti društvu, zaključio je među ostalim Alen Paić. 

Financiranje istraživanja i razvoja

Ugledni svjetski znanstvenik poseban gost konferencije 

Na poziv King ICT-a profesor Ivan Đikić održao je predavanje na kojem je predstavio dio svog rada i među ostalima naglasio da društva napreduju razmjerno njihovom ulaganju u obrazovanje. Multidisciplinarnost, napredne ideje te dugotrajan i fokusiran rad preduvjet su uspjeha, naglasio je Đikić najpoznatiji hrvatski znanstvenik u svijetu. Hrvatska bi trebala pokloniti povjerenje i posvetiti daleko veću pozornost svojim uspješnim znanstvenicima koji bi trebali imati odlučujuću ulogu u stvaranju novih zakona koji će regulirati to područje, bez utjecaja politike i različitih interesnih skupina. Izvrsnost i kompetitivnost su put koji treba slijediti jer to privlači donacije, stipendije i druge oblike financiranja istraživanje. Primjer tome su razvijene zemlje poput Njemačke.