U Hrvatskoj se u zadnje dvije-tri godine naplati u prosjeku oko 100 tisuća eura po kaznama 'na licu mjesta' za korištenje piratskog odnosno nelicenciranog softvera, što je znatno više od oko pet tisuća eura koliko je to bilo u 2010., a osim broja kazni u porastu je za dva do tri puta i broj prijava softverskog piratstva, izvijestio je danas glasnogovornik hrvatskog ureda BSA – Međunarodnog udruženja proizvođača poslovnog softvera Andrej Matijević.

Na današnjem susretu s novinarima BSA je objavio i rezultate svoje informativne kampanje provođene zadnja tri mjeseca u Hrvatskoj o važnosti upravljanja softverskom imovinom i licenciranog softvera koje je pokazalo da oko 80 posto od tisuću ispitanih hrvatskih, većinom srednje velikih tvrtki, ne zna ništa o prednostima upravljanja softverskom imovinom, ali ih je 98 posto navelo da u svom poslovanju koriste isključivo licenciran softver.

Takvi su rezultati, po riječima Matijevića, potvrdili pretpostavku da se u Hrvatskoj razvija svijest o važnosti korištenja licenciranog softvera, ali ne i o tome da je dobro upravljanje softverskom imovinom važno za smanjenje poslovnih rizika.

Napomenuo je da su kontaktirali 4.000 hrvatskih tvrtki, od kojih im se javilo oko tisuću čiji su direktori odnosno odgovorne osobe potpisom jamčile za točnost podataka, dok je među zanimljivostima iz primljenih odgovora naveo da su neki direktori kazali da ne znaju koliko imaju kompjutera u tvrtki, a pogotovo ne kakav softver koriste.

To nameće i zaključak da tvrtke piratski softver često koriste nenamjerno nego iz neznanja, ali zabrinjava podatak da samo 13 posto tvrtki želi više informacija i pomoći pri licenciranju i upravljanju softverom.

Kako se BSA u Hrvatskoj, slično kao i u drugih 80 zemalja svijeta gdje djeluje, bavi edukacijom i promocijom sigurnog i legalnog online okruženja, Matijević kaže i da im stiže sve više anonimnih prijava za piratski softver, pri čemu je sve više prijava zaposlenika protiv poslodavaca, pogotovo onih koji su dobili otkaze, ali i 'takmaca protiv takmaca'.

Ukupno im u prosjeku stigne oko 20 prijava tjedno od kojih one s provjerenijim podacima proslijeđuju Državnom inspektoratu kao nositelju svih kontrola, a koliko znaju u BSA, sve manje inspekcija završava slanjem na prekršajni sud, što je zadnja mjera i nezgodna jer i zbog toga sud može odrediti zatvaranje djelatnosti, a češće se tvrtkama naplaćuje tzv. mandatna kazna od pet do 15 tisuća kuna te daje rok od nekoliko dana da nabave licencirani softver.

Kazne za piratski softver inače se u Hrvatskoj kreću od 50 do 100 tisuća kuna za pravne osobe i od pet do 10 tisuća kuna za fizičke osobe.

Stalno obrazovanje i razvoj vještina

MBA obrazovanje na ZŠEM-u: Investicija koja mijenja karijeru i život

Poslodavac prijetelj obitelji

Nova mjera države mogla bi promijeniti način na koji radimo – evo zašto

BSA je neprofitno udruženje koje brine o unapređenju i zaštiti softverske industrije i njenih hardverskih partnera, sjedište joj je u Washingtonu, a aktivno je u više od 80 zemalja. U Hrvatskoj BSA ima 12 članica.