Iza telekomunikacijskih tvrtki sedam je loših godina. No, čelnici Hrvatskog telekoma, Davor Tomašković, i Vipneta Jiří Dvorjančanský u utorak u Zagrebu na PwC konferenciji o Trendovima u telekomunikacijama u 2016. složili su se da je 2015., odnosno sedma krizna godina u nizu, ujedno i prijelomna.

Obojica ističu da su lani po prvi put od 2008. godine primijetili stabilizaciju telekomunikacijskog tržišta u Hrvatskoj. Hakom još nije objavio vrijednost hrvatskog telekom tržišta za 2015. No, iz podataka za 2014., kada je ono vrijedilo 10,9 milijardi kuna, vidljivo je da je telekom industrija u Hrvatskoj danas manja nego što je bila 2004. godine.

Veliki investitor
Takva puno manja bara razlog je što HT i Vipnet danas, mnogo više nego prije, imaju naglašeno različite vizije u kojem bi se smjeru hrvatsko telekomunikacijsko tržište trebalo razvijati ove i narednih godina. Davor Tomašković, čelnik HT-a tako je naglasio da očekuje da država novcem iz EU fondova ne gradi novu nacionalnu međugradsku optičku mrežu i da ne djeli te kapacitete "besplatno" preko Odašiljača i veza. Dodao je HT lani investirao 1,3 milijarde kuna u mobilnu LTE mrežu i optiku te da su njegova ulaganja u odnosu na prihod bila 30 posto veća od usporedivih operatera u Uniji.

"Očekujemo da Vlada omogući investicije, a mi smo jedan od najvećih investitora u zemlji i unatoč tome imamo beskrajno mnogo problema", kaže Tomašković. Dodaje da HT primjerice plaća pravo puta na svoju optiku dok ga HAC, Janaf i ostale državne tvrtke ne plaćaju. K tome, ističe Tomašković, u gradovima treba ukinuti regulativu koja je nametnuta HT-u, jer tamo ima konkurencije. "S druge strane, koaksijalna i kablovska infrastruktura, koja je također u gradovima, uopće nije regulirana", naglasio je Tomašković aludirajući na infrastrukturu na kojoj se temelji Vipnetova fiksna mreža.

Cijena interneta
Jiří Dvorjančanský iz Vipneta uzvratio je da je prije pet godina bio predstavnik Telefonice, bivšeg monopolista u Češkoj, i da je na jednom okruglom stolu predložio isto što sada predlaže HT.  "Tada mi je tamošnji predstavnik Deutsche telekoma objasnio da ne mogu tražiti dvostruka pravila igre na češkom tržištu, a sada drugi predstavnik DT-a, ovoga puta u Hrvatskoj, tvrdi suprotno", kaže Dvorjančanský.

Navodi da bi država trebala graditi novcem iz EU novu nacionalnu međugradsku optičku mrežu, jer je ona koju sad ima HT zapuštena i neće imati dovoljno kapaciteta da podrži budući rast internetskog prometa na 4G mrežama. "Ne bude li te državne alternative u mobilnim komunikacijama dogodit će se ono isto što se sada događa u fiksnim telekomunikacijama koje je u disbalansu i zato manji igrači izlaze s tržišta", kaže Dvorjančanský. Dodaje da se svi trebaju zapitati da li je dobro da jedan operater drži više od 80 posto tržišta i kako to utječe na cijenu brzog interneta.