Stručnjaci su ovu kreaciju nazvali “plazmonska boja”. Na temelju njihovih proračuna, potrebno je samo 1.4 kilograma da se njome oboja Boeing 747. Inače bi za taj isti posao bilo potrebno najmanje 454 kilograma komercijalne boje. No, treba napomenuti da je plazmonska za sada boja kreirana samo u laboratoriju i da će trebati neko vrijeme da dođe do masovne proizvodnje.

Efikasno štedi energiju

Ovaj nevjerojatan premaz odražava cijeli infracrveni spektar, tako da se apsorbira manje topline. Znanstvenici navode da površine ispod plazmonske boje ostaju 13 do 16 stupnjeva Celzijevih hladnije nego što bi bile da su prekrivene običnom bojom, piše Science Alert.

“Preko 10 posto ukupne električne energije u SAD-u odlazi na korištenje klima uređaja, tako da bi upotreba ove boje dovela do značajnih ušteda energije. S manjim korištenjem električne energije za hlađenje, smanjile bi se i emisije ugljikovog dioksida, što bi ublažilo globalno zatopljenje”, rekao je stručnjak za nanotehnologiju Debashis Chanda sa Sveučilišta Centralna Florida.

Stvar je u nedostatku pigmenta

Boje na bazi pigmenta zahtijevaju specifične molekule za izgradnju nijanse, a obično su u modernim bojama ti pigmenti umjetno sintetizirani. Svojstva pojedinačne molekule kontroliraju koliko se svjetlosti apsorbira i, prema tome, koja boja nastaje. To znači da za svaku novu boju treba imati drugi pigment.

Za razliku od toga, plazmonska boja koristi nanočestice dvaju bezbojnih materijala – aluminija i aluminijevog oksida. Njihovim raspoređivanjem po aluminijskom zrcalu obloženom oksidom moguće je kontrolirati kako se svjetlost raspršuje, reflektira ili apsorbira. Putem sličnog procesa nastaje bogata boja na krilima leptira.

“Normalna boja blijedi jer pigment gubi sposobnost upijanja fotona”

Zbog toga je ova strukturalna boja tako lagana; dostiže svoju punu nijansu pri debljini od samo 150 nanometara. Istovremeno, ima i dug vijek trajanja jer su znanstvenici kombinirali svoje strukturne ljuskice boje s komercijalnim vezivom. Prema njihovim procjenama, ta bi boja mogla trajati stotinama godina.

“Normalna boja blijedi jer pigment gubi sposobnost upijanja fotona, a ovdje nismo ograničeni tim procesom. Jednom kada nešto obojimo strukturalnom bojom, to bi trebalo trajati stoljećima”, rekao je Chanda.

Istraživanje naziva Ultralight plasmonic structural color paint objavljeno je u časopisu Science Advances, prenosi Index.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost