Na svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti za 2018. godinu švicarskog Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) Hrvatska se pomakla za četiri mjesta, priopćili su u utorak iz hrvatskog Nacionalnog vijeća za konkurentnost, partnerske institucije IMD-a u Hrvatskoj. 

Omogućiti brži razvoj zemlje
U ovoj analizi i rangiranju sposobnosti zemalja u usvajanju digitalnih tehnologija s ciljem poticanja njihove primjene u javnim uslugama, poslovnim modelima i društvu Hrvatska je tako među 63 promatrane globalne ekonomije zauzela 44. mjesto.  Pomakli smo se u tri promatrana kriterija, i to u području znanja zahvaljujući broju žena s diplomama, velikom broju ženskih istraživača te grantovima za patente visoke tehnologije, u sektoru tehnologija zahvaljujući investicijama u telekomunikacije, a u spremnosti za budućnost bodove smo dobili zahvaljujući vještinama informatičke pismenosti ili e-sudjelovanju, nužnima za korištenje platformi poput e-građanina. 

"Konačno svjedočimo poboljšanju pozicije Hrvatske na svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti. Rezultat je to i pozitivnih iskoraka koje je napravila Vlada u afirmaciji informacijskih tehnologija u javnom sektoru i obrazovanju te daljnjim pomacima u korištenju e-usluga. ICT je horizontalna industrija koja utječe i omogućava rast konkurentnosti i svih ostalih industrija, uključujući i javni sektor, te snažnijom primjenom ICT-a možemo omogućiti ubrzani razvoj i prosperitet Hrvatske.  Kako bismo dosegli potrebne tehnološke standarde i značajnije pomake u ovom dijelu, moramo se još odlučnije postaviti na provođenje digitalne transformacije gospodarstva i društva", komentirao je predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Ivica Mudrinić.

Upozorio je i da ne smijemo odgađati promjene i usklađivanja strateškog te regulatornog okvira te donošenja odluka koje će podržati daljnji razvoj ICT infrastrukture.  Što se tiče preporuka koje bi segmente u Hrvatskoj trebalo poboljšati, izdvojeni su međunarodno iskustvo, strana visoko kvalificirana radna snaga, obuka zaposlenika, imigracijski zakoni, stavovi prema globalizaciji, agilnost kompanija, korištenje velikih podataka i analitike, transfer znanja te javno-privatno partnerstvo. 

Slovenci bolji od nas
IMD-ovu ljestvice digitalne konkurentnosti ove godine predvodi SAD, nakon čega slijede Singapur, Švedska, Danska, Švicarska, Norveška, Finska, Kanada, Nizozemska i Ujedinjeno kraljevstvo. Pri tome je, kaže izvješće, zajednički nazivnik što vladine institucije tih zemalja u svoj razvoj uključuju digitalizaciju, a time i prednjače u tehnološkim inovacijama. Što se tiče istočne Europe, Estonija je najviše rangirana, na 25. mjestu, nakon toga slijede Litva na 29. i Češka na 33. mjestu, dok su Slovenija i Latvija zadržale svoje prošlogodišnje pozicije, 34. i 35. mjesto.

Mađarska je pala s 44. na 46. mjesto, Slovačka s 43. na 50. mjesto, uz Ukrajinu koja ostaje na 58. mjestu. U zapadnoj Europi, Švedska, Danska, Norveška i Finska su, dakle u prvih deset, dok su s druge strane Njemačka koja se nalazi na 18. mjestu, Belgija na 23., Luksemburg na 24. mjestu te Francuska na 26. mjestu, uz umjereni pad u ukupnom poretku.