Tehnologija nije dovoljna da bi videoigra bila uspješna, poručuje John Alfonso Romero, jedan od tvoraca nekih od svjetskih najpopularnijih videoigara, poput Dooma, s Algebrine konferencije posvećene budućnosti razvoja videoigara.

“Videoigre i dalje moraju imati dobar dizajn da bi bile uspješne, pa će kombinacija tehnologije i dizajna biti ključna za uspjeh”, smatra Romero. A tehnologija, posebno umjetna inteligencija, uvelike će promijeniti doživljaj igranja. Igrači će, upravo zahvaljujući AI-u, procjenjuje Romero, moći razgovarati s likom iz videoigre na način koji dizajneri nikada ne bi mogli napisati ili predvidjeti.

Uz AI, napredovat će i tehnologija proširene i virtualne stvarnosti (AR/VR) te igranje na pametnim telefonima. Ne čudi stoga da budućnost industrije Romero ocjenjuju “svijetlom”. Uostalom, njegovu ocjenu podupiru i brojke jer ova industrija već godinama bilježi rast prihoda s predviđanjima daljnjeg rasta (prema Statisti, s 369,9 milijardi dolara u 2021. na 502 milijardi do 2025.)

Revolucija u videoigrama
Romero je pak u ovoj branši doživio i velike uspjehe, ali i brojne padove. Kako je objasnio, do 1987., s tek 20-ak godina, imao je programiranu već 51. videoigru. Do 1992. kada je izdao superuspješni Wolfenstein, iza sebe je imao tri kompanije.

S trećom – Ideas from the deep – primjerice, sve je morao učiti ispočetka jer je na scenu stupio PC, o kojem, kaže, ništa nije znao. S četvrtom, id Software, čiji je suosnivač, sreća ga je pomazila. Ova je videoigra postala svjetski poznata, no Nijemci su je odlučili zabraniti pa se prodavala “ispod pulta”.

Pravi uspjeh dolazi godinu dana nakon Wolfensteina, s videoigrom Doom. Ova pucačina iz prvog lica, prva takva videoigra, označila je tehnološku revoluciju igranja na PC-u. No Romeru je danas žao što se nije više bavio prodajom. “Mogli smo, primjerice, prodavati majice s licima likova iz igre, no nismo”, kaže Romero.

Svjetski poznati dizajner videoigara John Romero/GORAN STANZL/PIXSELL

No već 1996. odlučio je napustiti id Software. Od tada do danas suosnovao je više kompanija, a okušao se i razvoju videoigra za mobilne telefone, i to još početkom 2000-tih. No nakon četiri godina rada na njima morali su odustati od razvoja.

Danas pak, u eri pametnih telefona, mobilne su videoigre vrlo popularne. Na njima je uspjeh izgradio Nanobit, najveća domaća gaming kompanija. Miro Antonijević, voditelj tehnologije u Nanobitu, kaže da umjetnu inteligenciju (AI) koriste u mnogo odjela – u analitici, pripovijedanju (storytellingu), artu, marketingu… “AI je neke naše procese ubrzao čak 50%, posebno u artu. Dobar je i za pripremu personaliziranog sadržaja”, kaže Antonijević kojem je teško procijeniti kako će AI općenito utjecati na industriju.

Piscima se kosa diže
Za razliku od njega Davor Hunski, suosnivač Croteama, jednog od najdugovječnijih domaćih studija za razvoj videoigara koji je 2020. prodan izdavačkoj kući Devolver Digital, smatra da će AI izazvati pravu revoluciju i potres u industriji. Ističe pritom i da razvoj tehnologije branšu, posebno njezin kreativan dio, uvelike dovodi u konflikt.

“Piscima se, primjerice, diže kosa na glavi od AI-a. No, 3D artisti objeručke prihvaćaju sve što im pomaže u ponavljajućim poslovima, pa tako i AI. Trenutačno, pak, imamo situaciju u kojoj, s jedne strane, obožavaš tehnologiju, dok s druge strane ona ugrožava tvoju kreativnost”, ističe Hunski. Istovremeno, niti njegov studio – Croteam, kao niti onaj Nanobita, nisu imali slučaj osporavanja autorska prava, a što je sada, kaže Romero, veliki problem industrije videoigara u SAD-u.