Hrvatska tvrtka Provox Multimedia u rujnu će objaviti novu računalnu igru. Spaceforce 2 je 3D svemirska simulacija s tisućama planeta, deset civilizacija i više od 50 vrsta svemirskih letjelica. Igra ima naprednu umjetnu inteligenciju, a igraču omogućava da istražuje, trguje, ratuje i bavi se diplomacijom u svemiru. Ukratko, Spaceforce 2 je po kvaliteti usporediv s najboljim proizvodima u branši.Iako je u industriji igara praksa da se prije početka razvoja neke igre potpiše ugovor sa stranim izdavačem i tako financijski osigura, Provox je ovu igru započeo raditi samostalno. Spaceforce 2 razvija tim od 15 ljudi s punim radnim vremenom, a projekt su započeli prije godinu i pol dana. Igra je namijenjena europskom i američkom tržištu.“Za razliku od drugih vrsta softvera, računalna igra ne vrijedi ništa ako nije potpuno gotova. Međutim, kad jednom imate gotovu računalnu igru onda je to proizvod koji doslovno prodaje sam sebe. Pitanje je jedino vrijedi li za izdavače vaša igra 10 tisuća ili 10 milijuna eura. Provox ima bogato iskustvo u izradi računalnih igara i brojne kontakte u inozemstvu pa smo sami krenuli u razvoj igre Spaceforce 2. S inozemnim partnerima već smo potpisali 12 ugovora o distribuciji”, izjavio je za Poslovni dnevnik Marko Banjac, voditelj tima za razvoj računalnih igara i suvlasnik tvrtke Provox Multimedia.

Sedam timova
Iako Banjac nije želio preciznije govoriti o financijama, njegov tim od 15 stalno zaposlenih jedan je od najvećih u Hrvatskoj. Sličan pristup proizvodnji računalnih igara u Lijepoj Našoj ima Croteam. Riječ je o zagrebačkom timu koji je sredinom 2000. godine objavio igru Serious Sam, a koja je te godine postala najtraženija računalna igra na svijetu. Croteam je zatim postao partner najvećih svjetskih IT korporacija, a nedavno je objavio nastavak svog prvijenca – Serious Sam 2. Međutim, slavu među domaćim proizvođačima igara Croteam si je osigurao kao prvi tim koji je dobro zaradio od izrade računalnih igara, a iako nisu objavili koliko, svi domaći timovi za proizvodnju igara sanjaju da ostavre sličan uspjeh.U zadnjih 16 godina u Hrvatskoj je objavljeno gotovo 30 velikih računalnih igara od kojih je desetak zabilježilo uspjeh u inozemstvu. Sada u Lijepoj Našoj djeluje desetak timova koji razvijaju računalne igre, a proizvodnja računalnih igara ozbiljan je izvor prihoda za osam timova. Osim Provoxa i Croteama, ugovore sa stranim izdavačima ima još riječki Cateia games koji je nedavno predstavio poljsku verziju svoje igre The Kings of the Dark Age. Čak tri tvrtke, InstantCom, J&J i Omikron proizvode igre za mobitele i flash igrice. Sve tri tvrtke počele su s radom prije tri godine, a svoje igre prodaju u inozemstvu. Preostala dva tima, 32bita i Markottel rade igre za djecu i orijentirane su prvenstveno na hrvatsko tržište. Tvrtka 32bita objavila je prvu hrvatsku računalnu igru – Sraz, a danas je poznata po brojnim verzijama igre za djecu – Sunčica. Markottel je pak objavio nekoliko verzija također igre za djecu – Učilica. Unazad dvije godine “Sunčica” i “Učilica” uključene su u izborni program osnovnoškolske nastave.Veljko Kukulj, direktor 32bita, tvrdi da u Hrvatskoj ima premalo timova za razvoj računalnih igara. Navodi podatak da velik broj Hrvata ne zna engleski, te da na tržištu nedostaje kvalitetnih multimedijskih sadržaja na hrvatskom jeziku.

Provoxov uspjeh
Međutim, usprkos navedenim uspjesima, proizvoditi računalne igre znači baviti se jednim vrlo rizičnim poslom. Prije dvije godine jedan velik domaći tim dovršio je svoju novu igru, ali od nje nije zaradio gotovo ništa. Zagrebački tim Razbor imao je ulagača i dobar proizvod – računalnu igru “Legacy – Dark Shadows”. Međutim, nije imao dobro organiziranu prodaju što se na kraju pokazalo pogubnim za cijeli tim. Razbor danas više ne postoji, a dio članova prešao je u Provox. Tajna Provoxova uspjeha, ali i ostalih sličnih timova, u tome je što ima dobre kontakte u inozemstvu, te što se njegov tim uz proizvodnju igara bavi izradom web siteova, video reklama i raznih vrsta animacija. “Može se zaraditi na izradi računalnih igara, ali u Hrvatskoj postoje daleko isplativiji poslovi. K tome, isplativije je raditi ovaj posao u inozemstvu. Naime, kad odlučite proizvoditi računalne igre u Hrvatskoj, onda je to ponajprije zato što želite živjeti ovdje, raditi posao koji vam se sviđa i od toga plaćati račune. Da biste to mogli, morate dobro organizirati posao. To znači imati dodatne izvore prihoda, te kontakte u inozemstvu. Nemojte imati iluzija, sastanak o prodaji računalne igre može i te kako sličiti cjenjkanju na tržnici”, zaključio je Banjac.