Megagradovi budućnosti suočeni su s nužnošću brze i praktične transformacije, a s obzirom da se tehnologija i IT sektor razvijaju munjevitom brzinom neka su od rješenja, nasreću, dostupna već danas. Svi koraci koji će se u smjeru kreiranja održivih pametnih zajednica poduzimati imat će pozitivne posljedice po smanjenje emisije štetnih plinova, ali i povećati ekonomsku učinkovitost velikih urbanih sredina te će najveći svjetski gradovi postati 'zelenijim', učinkovitijim i ugodnijim mjestom za život. Najveće se promjene očekuju unutar dva vrlo važna infrastrukturna sektora, građevini te prometu i logistici.

Naime, gradnja stambenih objekata u potpunosti bi se mogla prenamijeniti u samoodržive zajednice. Tu su, primjerice, zeleni krovovi koji djeluju kao toplinska izolacija, filtriraju zrak i stvaraju kvalitetniju mikroklimu, a mogu prikupljati kišnicu za ispiranje WC školjki. Iako zeleni krovovi sami po sebi nisu potpuna novost jer već sada veliki broj zgrada diljem svijeta krovne površine prenamjenjuje u urbane vrtove, zanimljivo je što njihov potencijal sve više raste, a metodom prikupljanja kišnice za sanitarne potrebe generiraju se i značajne uštede vode. 

Energetske farme
Također, na vrhovima zgrada bit će moguće organizirati i farme što smanjuje potrebu za zemljištem, vodom i energijom potrebnima za proizvodnju hrane. Tu su pak i podzemne farme bazirane na hidroponskom uzgoju, bez pesticida, s učinkovitim korištenjem vode i štedljivom LED rasvjetom.  Postoji mogućnost kreiranja i energetske farme algi sastavljene od građevnih panela koji apsorbiraju CO2 za rast algi koje pak fermentacijom stvaraju bioplin. Zgrade pametnih gradova, odnosno njihova vanjska površina, mogu biti presvučeni solarnim filmom koja će prikupljati i skladištiti solarnu energiju. 

Energija iz otpada
U zgrade integrirane pneumatske cijevi za odlaganje otpada sisat će smeće iz domova i ureda, a time će se olakšati recikliranje i spaljivanje otpada te ujedno eliminirati i zaprljanje javnih površina.  Sustav odvodnje oborinskih voda smanjit će otjecanje i rizik od poplava, a prikupljena kišnica može se koristiti za navodnjavanje. Uz novu generaciju pametnih zgrada gradit će se 3D printane kuće i to iz cjenovno povoljnije i ekološki odgovornije građe nastale iz recikliranog građevinskog materijala. Što se prijevoza i logistike tiče, dostava dronovima odnosno kurirske usluge za male pakete ubrzat će i zamijeniti tradicionalne načine dostave. Što se javnog gradskog i prijevoza uopće tiče, nastupa era električnih automobila i autobusa odnosno bežično napunjenih vozila spojenih na pametne mreže. 

Magnetno-levitacijski vlak
Tu je i sustav javnih bicikala, raspoređen sukladno potrebama stanovništva megagradova, čak i uz stanice pored metro / željezničkih postaja te na rubu grada kako bi cijeli grad bio funkcionalno, a opet ekološki održivo, povezan. Planirana je izgradnja Maglev metroa ili ultrabrzog magnetno-levitacijskog vlaka pogonjenog pomoću principa linearnog motora. Sve skupa, cijeli koncept pametnih megagradova s pripadajućom infrastrukturom, oslanja se na pametne električne mreže koje pohranjuju, upravljaju i raspoređuju energiju dobivenu iz obnovljivih izvora energije. Energija se može proizvoditi i iz otpada, jer spalionice mogu koristiti lokalni komunalni otpad i time zatvoriti krug pametnog gospodarenja otpadom, a tu su i podzemne turbine koje iskorištavaju kretanje vode kako bi proizvele energiju za pametne mreže.