Priča o Nanobitu i dvojici njegovih osnivača Alanu Sumini i Zoranu Vučiniću može se svrstati u najuspješnije hrvatske priče u posljednjih pet godina. Počela je, kako to i priliči IT startupima – “romantično”, bez kapitala, tek s dva računala, idejom i voljom za globalnim uspjehom u vrlo kompetitivnoj branši – industriji mobilnih igara. Gradili su je punih 12 godina i narasli na 125 visokoobrazovanih zaposlenika, njihove igre ukupno su preuzete više od 145 milijuna puta, a na mjesečnoj razini igra ih više od 10 milijuna aktivnih igrača diljem svijeta. A ono što je okrunilo njihov uspjeh jest iznimno uspješna prodaja ili, startupovskim rječnikom rečeno, “exit”. Tvrtku su prodali za gotovo milijardu kuna švedskoj Stillfront grupi, koja u svom portfelju ima još 14 gejmerskih studija.

free-to-play segment

Jedna od vodećih svjetskih gaming kompanija preuzela Nanobit za skoro milijardu kuna

Naime, švedski Stillfront, čije je sjedište u Stockholmu i koji je javno izlistan na Nasdaq First North Premier Growth Marketu, u prvoj će tranši platiti 100 milijuna dolara za 78 posto dionica Nanobita, a nakon dvije godine kupit će ostatak udjela u Nanobitu po cijeni koja će ovisiti o kretanju dobiti prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) Nanobita u financijskim godinama 2021. i 2022.

Na pitanje zašto su se odlučili na prodaju, a ne na daljnji samostalan razvoj, Alan i Zoran za Večernji list odgovaraju:

– Industrija u kojoj poslujemo vrlo je oštra kad je riječ o konkurenciji i doista se na globalnom tržištu odvija prava borba. Trenutačno se ubrzano konsolidira i izbor je bio pripojiti se onima koji će razvijati tvrtku ili ostati sam protiv svih – kažu Alan i Zoran te dodaju:

Hollywood Story

Nanobit ‘zaigrao’ na još 17 tržišta arapskoga svijeta

– Istina, možda smo nekada imali ideju da ćemo mi biti ti koji će kupovati ostale gejmerske tvrtke, no valja biti realan s obzirom na to da je iz Hrvatske to gotovo nemoguće operativno realizirati, prije svega jer nema dovoljno kapitala. Za takvo što trebali smo početi u nekoj drugoj zemlji, primjerice, poput našeg kupca, u Švedskoj. Mi kao hrvatska tvrtka, da se i izlistamo na švedskoj burzi, ne bismo dobili takvu vidljivost kao sada kada smo sastavnica švedske tvrtke. Iz Hrvatske je sve to puno teže napraviti jer za akvizicije tvrtki treba imati puno više kapitala, stoga vjerujemo da je ovo bilo najbolje što smo mogli učiniti i u pravom tajmingu, a situacija s koronakrizom pridonijela je ovom potezu. Nanobitovci kažu kako nisu “pali” na prvu ponudu i da su svake godine imali bar nekoliko ponuđača.

gaming studio

Veliki uspjeh Nanobita: Njihovu igru preuzelo preko 1,5 milijuna igrača

Bilo je tu raznih ponuđača, od onih koji su vezani za ovaj biznis do onih koji s njim nemaju baš nikakvih dodirnih točaka. Izabrali smo švedsku tvrtku jer smo procijenili da ćemo uz nju nastaviti raditi i razvijati se, imati na raspolaganju znanje i suradnju sa svim njihovim sastavnicama, odnosno s još 14 gejmerskih studija ili konkretno s 800 kvalitetnih zaposlenika i stručnjaka na ovom polju – dodaju osnivači Nanobita  za Večernji list.

Ono što im je bilo gotovo presudno jest da tvrtka ostane u Hrvatskoj i da ima visoku autonomiju pri odlučivanju, odnosno da sve ostane manje-više kao i do sada, s tim da zaposleni dobiju priliku za osobni razvoj koji naposljetku direktno utječe i na rezultate tvrtke. To smo i postigli. Jer nije isto prodati tvrtku racionalnim i naprednim Šveđanima ili se zbog možda više ponude prepustiti, primjerice, slikovito rečeno, ruskoj čizmi.

– Tijekom pregovora sa Šveđanima pojavili su se neki novi ponuđači koji su nudili čak i više novca. Ipak, ono što nam je bio cilj jest da tvrtka i dalje postoji, da ima sjedište u Hrvatskoj i da zaposleni budu sigurni i na najbolji način zbrinuti i uz novog vlasnika – kažu Alan i Zoran, koji će zasigurno još dvije godine ostati na čelu tvrtke i nastaviti raditi, premda im ugovorom nije uvjetovan ostanak na čelu tvrtke.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost