Može li rođendanska torta pretvoriti cijeli bar u buktinju? Odgovor je nažalost, pozitivan. Možemo li nešto naučiti iz dva požara u noćnim klubovima koji su odnijeli 76 mladih života? Ne samo da možemo, već moramo. U noći 6. kolovoza u Rouenu, glavnom gradu Normandije u Francuskoj vatra je opustošila Cuba Libre bar, progutavši 13 života, uglavnom mladih ljudi između 16 i 25 godina, koji su bili zarobljeni u podrumu i omamljeni smrtonosnim dimom.

Prema novinskim izvješćima požar je krenuo od svijeća na rođendanskoj torti koju je nosila osoba i pritom pala niz stepenice u podrumu. Svjedoci su izjavili da su svijeće brzo zapalile oblogu na zidovima i stropu. Većina žrtava su bili opijeni gustim smrtonosnim dimom koji je brzo napunio prostoriju. Požar je bio toliko intenzivan da je osamdesetorici vatrogasaca trebalo više od pola sata da ga ugase. Preživjeli je svjedočio: "Bili smo kao u vatrenom tornju". Ovaj požar bio je najsmrtonosniji požar u Francuskoj još od 2005. godine, kada su četiri požara uzela 60 života u manje od pet mjeseci. U tijeku je istraga je li Ciba libre bar bio u skladu sa protupožarnim mjerama. Naime, istražitelji su u potrazi za uzrokom širenja plamena i otrovnog dima koji su onemogućili evakuaciju gostiju. Francuski mediji izvješćuju kako je strop bio obložen polistirenskim pločama, koje su inače zabranjene prema francuskim građevinskim propisima, no to još nije potvrđeno.

Izlazi u slučaju nužde također se dovode u pitanje. Požar u Rouenu ima mnogo zajedničkog s onim u Bukureštu koji je opustošio noćni klub u studenom prošle godine. U oba slučaja, čini se da je uporaba pogrešnog materijala na krivom mjestu dovela do gubitka mladih života. U oba slučaja, otrovni dim bio je još smrtonosniji od vatre. Iako ne možemo vratiti vrijeme i spasiti žrtve u Bukureštu i Rouenu, još uvijek možemo izvući lekcije iz obje tragedije i poduzeti mjere kako bismo spriječili da se takve greške ne ponove u budućnosti. Kako ističe Anđelka Toto-Ormuž, voditeljica korporativnih poslova Rockwool Adriatic d.o.o. i članica komunikacijske skupine udruge Fire Safe Europe Bruxelles, europske udruge čija je misija unaprijediti zaštitu od požara u zgradama, to mora biti učinjeno na razini Europske unije, jer požar jednako prijeti svim državama članicama, a Europska unija mora jamčiti sigurnost svojih građana i posjetitelja.

Toto-Ormuž ističe da kao prvo, trebamo protupožarne propise i standarde koji točno odražavaju ponašanje građevinskih proizvoda u požaru, uključujući i njihovo emitiranje opasnog dima. Također, potrebno je da se ti propisi i standardi pravilno provode u svim državama članicama EU, a kako bismo bili sigurni da se pravi materijal koristi na pravom mjestu i na pravi način. I konačno, treba osigurati da države članice međusobno dijele podatke i iskustva, unutar jedinstvene protupožarne strategije za zgrade, a sve kako bismo bolje prepoznali rizike i zajedničke trendove, te definirali najbolje prakse kako bismo spriječili brojni požare i spasili živote. "I ova dva slučaja pokazuju kako vatrogasci sve češće umjesto požara u zgradi nalaze zgrade u požaru. Građevinski materijali imaju veliku ulogu u širenju požara – neki sprječavaju, dok drugi čak i doprinose njegovom bržem širenju. Nismo u mogućnosti kontrolirati količinu zapaljivih materijala u unutrašnjosti zgrada, poput namještaja, zavjesa, knjiga…

No, zakonodavci mogu i moraju regulirati građevinske materijale, pogotovo njihovo ponašanje u požaru i emitiranje otrovnih plinova. Stoga pozdravljamo napore stručnjaka, posebno s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kako bi se na razini EU veća pažnja posvetila ispitivanju građevinskih materijala u realnim požarima. Moderne i pametne zgrade trebaju biti ujedno i održive, a one zgrade koje izgore u požaru to sigurno nisu", poručila je Toto-Ormuž. Ohrabrujuć je podatak da je Europska komisija shvatila važnost ubojitog dima koji nastaje prilikom izgaranja građevinskih proizvoda, te će uskoro pokrenuti studiju za procjenu potrebe reguliranja toksičnosti u okviru Uredbe o građevnim proizvodima (CPR). Ova studija, koja predstavlja jedinstvenu priliku da EU stavi toksičan dim pod kontrolu, rezultat je zajedničkog napora znanstvenika i stručnjaka – vatrogasaca i članova Europskog parlamenta, uključujući i one u Hrvatskoj koji su zajedno s udrugom Fire Safe Europe pokrenuli kampanju tijekom posljednjih nekoliko godina, s ciljem podizanja svijest o kratkoročnim i dugoročnim opasnostima od smrtonosnog dima u požaru.

Istraživanje koje je provela Fire Safe Europe, europska udruga čija je misija unaprijediti zaštitu od požara u zgradama pokazalo je da 70.000 ljudi je svake godine u Europi hospitalizirano zbog teške ozljede uzrokovane vatrom. Svake godine požari 'pojedu' 126 milijardi eura, točnije 1 posto europskog BDP-a i godišnje odnesu 12 života. Fire Safe Europe, nedavno je analizirala nacionalne propise koji se odnose na vatru sigurnost u školskim zgradama u deset zemalja iz sve četiri strane Europe. Razlike su alarmantne, a imajući na umu da 90 posto života provedemo u zgradama i da se 90 posto požara dogodi upravo u zgradama, važno je da se ta regulativa uskladi. U nekim državama članicama EU-a, djeca moraju trčati šest puta dalje do najbližeg požara izlaza, primjerice deset metara u Njemačkoj u usporedbi s 60 metara u Italiji. Nakon tih saznanja morat se zapitati znači li to da Talijani trče brže nego Nijemci?

Gotovo polovica ispitanika ne regulira gorivost vatrogasnih odjeljka zidova, točnije odjeljaka u zgradi koji bi trebali zadržati vatru kada izbije požar. Od deset promatranih zemalja, samo Njemačka i Češka zahtijevaju da odjeljci u zidovima moraju biti izrađene od nezapaljivih materijala. Samo Slovačka i Češka zahtijevaju da zgrade imaju nezapaljive noseće odjeljke na svakom katu. Pet zemalja, uključujući Švedsku i Španjolsku uopće nemaju takve regulacije. Toksičnost dima uslijed gorenja građevinskih materijala se ne mjeri niti je deklarirana u EU i niti jedna postojeća europska regulativa ili standard ne zahtjeva mjerenje toksičnosti dima prilikom gorenja građevinskih materijala. Svakog se dana u EU dogodi više od 5000 požara, a 50 posto smrtnih slučajeva u požarima dogode se zbog udisanja dima i otrovnih plinova koji nastaju pri izgaranju.  Svega je tri minute potrebno da vatra zahvati čitavu sobu jer su materijali koji se koriste u zgradama lakše zapaljivi nego ikad prije, a uz malo napora na zakonodavnoj razini ovaj problem svesti će se na minimum i neželjene posljedice požara biti će daleko manje. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost