Hrvatska je prema istraživanju Europske komisije druga najskuplja država u Europi kad je riječo širokopojasnom pristupu internetu (od 12 do 30 Mbps).

U Europi se 400 milijuna korisnika suočava s lutrijom kad je riječo cijeni, brzini i mogućnostima odabira širokopojasnog pristupa internetu, stoji u izvješću EK koja se poziva na podatke četiriju studija. One pokazuju da su tržišta broadbanda EU posve neujednačena. Cijene najuobičajenijeg širokopojasnog pristupa u nekim su državama i do četiri puta više, čak i ako se uzme u obzir kupovna moć. Usto, 66 posto ljudi nije upućeno u to na koju su se brzinu pristupa internetu pretplatili. Potrošači u prosjeku dobiju samo 75 posto brzine širokopojasnog pristupa na koju su pretplaćeni, zaključuje se u izvješću EK.

Nova studija pokazuje razlike od 400 posto među državama članicama EU u oglasnim cijenama širokopojasnog pristupa u kategoriji od 12 do 30 megabita u sekundi (Mbps) fiksnog širokopojasnog pristupa, na koji je pretplaćena većina Europljana. Ovisno o tome gdje živite, mjesečne su cijene od 10 i 46 eura, a mogu dostići i 140 eura. Najniža oglasna cijena širokopojasnog pristupa nudi se u Litvi (11,20 eura) i Letoniji (14,60 eura). Najveći je domaći raspon cijena u Poljskoj, između 20 i 140 eura, i Hrvatskoj, od 30 do 121 euro. Kad je riječo Hrvatskoj, valja napomenuti da je prema podacima iz 2012. prosječna brzina fiksnog broadbanda 3,71 megabit u sekundi i da većina korisnika ipak surfa na nižim brzinama do 12 Mbps. a u Zagrebu je prosjek 7,71.