Smart Industry
Smart Industry

Osam ključnih projekata digitalizacije koji će promijeniti Hrvatsku

Projekti iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u potpunosti će promijeniti način kako funkcionira javna uprava i kako građani komuniciraju s njom.

PD VL native tim
18. kolovoz 2022. u 22:00
Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva/ŽELJKO HLADIKA/PIXSELL

U periodu od nekoliko godina ispred nas Republika Hrvatska provodit će projekte iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koji će u potpunosti promijeniti način kako funkcionira javna uprava i kako građani komuniciraju njom.

Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva napominje kako “ standardi koje još danas uvijek koristimo u komunikaciji s državnom upravom bit će u potpunosti nepoznati za našu djecu jer ovi će projekti omogućiti interakciju korisnika, naših građana i državne uprave na jednostavan, brz i efikasan način.

Morat ćemo se potruditi želimo li djeci objasniti koncepte šaltera i “skupljanja papira” po raznim institucijama jer toga više neće biti i njihovo iskustvo komunikacije s državnom upravom bit će sasvim drugačije od onoga što je koristila prethodna generacija hrvatskih građana.”

Kao što Pelješki most cestovno spaja hrvatski državni teritorij, tako projekti iz NPOO-a stvaraju nužne pretpostavke za povezivanje baza podataka i dokumenata tako da su građanima lako dostupni prema potrebi, gdje god bili – dokle god postoji pristup internetu, građani će moći koristiti usluge države uprave.

O kojim se projektima radi?

1. Ulaganja u mreže državne informacijske infrastrukture

Više od 340 milijuna kuna uložit će se u izgradnju mreža vrlo velikog kapaciteta (VHCN) uključujući 5G mrežu. Republika Hrvatska će u suradnji s telekom operatorima mrežom vrlo velikog kapaciteta povezati cijelu Hrvatsku čime će se omogućiti pristup uslugama javne uprave s bilo kojeg mjesta na teritoriju Republike Hrvatske. “Tamo gdje ne postoji komercijalni interes, država će osigurati izgradnju mreže i dostupnost širokopojasnog interneta za sve građane.” Plan je da VHCN mreže budu u uporabi do kraja 2026. godine. “Danas u Hrvatskoj samo 6 posto kućanstava ima vezu brzine od najmanje 100 Mbit/s, a oko 70 posto kućanstava ima fiksni širokopojasni priključak što predstavlja prepreku radu i učenju na daljinu. To se posebno odnosi na ruralna područja i na ranjive skupine u društvu poput učenika iz obitelji u nepovoljnom ekonomskom položaju ili osoba s invaliditetom.”

6

posto kućanstava ima vezu brzine od najmanje 100 Mbit/s, a plan je da do kraja 2026. budu u uporabi mreža velikog kapaciteta (VHCN), uključujući i 5G

2. Uspostava središnjeg sustava interoperabilnosti – načelo ‘samo jednom’

Ulaganja viša od 106 milijuna kuna u sustav interoperabilnosti znači da konsolidacijom temeljnih registara, integracijom tih registara na Državnu sabirnicu te uspostavom središnjeg portala za interoperabilnost u skladu s Europskim okvirom za interoperabilnost omogućava se realizacija načela “samo jednom”. “To znači da kada se korisnik jednom identificira u sustavu, svi formulari i dokumenti automatski će biti popunjeni sa svim identifikacijskim podacima i korisnik neće morati pojedinačno popunjavati svaki dokument. Integracijom registara i povezivanjem baza podataka načelo “samo jednom” postat će standard.”

3. Uspostava centralnog data lake repozitorija i sustava poslovne analitike

S više od 125 milijuna kuna ulaganja bit će uspostavljen napredni sustav prikupljanja i obrade podataka kako bi se mogle donositi pravovremene i kvalitetne, na činjenicama utemeljene odluke. Analize, vizualizacije i izvješća automatski će biti dostupni svim korisnicima koji na temelju njih razvijaju prijedloge javnih politika i odluka. “Ovaj projekt bit će iskorišten da poveća i poboljša upravljački kapacitet tijela javne vlasti i omogući donošenje kvalitetnih odluka.”

4. Nadogradnja Centra dijeljenih usluga

Gotovo 260 milijuna kuna investirat će se u unaprjeđenje Centra dijeljenih usluga ili tzv. državnog oblaka. “Hrvatski će građani nadogradnju CDU-a osjetiti kroz brži razvoj usluga i njihovu prilagodbu, a kroz standardizaciju rješenja na razini EU-a ostvarit će se uštede u održavanju platforme i rješenja.”

5. Uspostava jedinstvenog kontakt centra za sve e-javne usluge za pružanje korisničke podrške

U objedinjeni sustav informiranja i pružanja podrške građanima u korištenju rješenja i aplikacija investirat će se više od 31 milijun kuna, a građani i poduzetnici moći će sve informacije dobiti na jednom mjestu. “Osim centraliziranog sustava podrške građanima i poduzetnicima, jedinstveni kontakt centar prikupljat će sve prijedloge i sugestije kako bi se sustav kontinuirano unaprjeđivao.”

6. Konsolidacija sustava zdravstvene informacijske infrastrukture CEZIH

U unaprjeđenje sustava koji se koristi u zdravstvu u narednih će tri godine biti investirano više od 100 milijuna kuna čime će se osigurati nesmetan rad i sigurnost samog sustava. Naime, to je sustav u koji se slijevaju privatni, zdravstveni podaci svih naših građana i od velike je važnosti da sustav bude funkcionalan i dostupan, a podaci građana sigurni. “Velike se uštede već ostvaruju samom činjenicom da se više ne koriste papirnate uputnice, a unaprjeđenjem sustava svi će podaci biti dostupni liječnicima i pacijentima gdjegod se nalazili.

7. Strategija digitalna Hrvatska i jačanje međuinstitucijske suradnje i koordinacije za uspješnu digitalnu tranziciju društva i gospodarstva

Strategijom do 2030. godine definiraju se faze i područja aktivnosti s ciljem digitalne transformacije društva.

“Po prvi puta u izradu strategije uključen je široki niz dionika u društvu, od akademske zajednice do sindikata kako bi digitalna transformacija uistinu bila od koristi za sve građane Hrvatske.”

8. Izrada digitalne mobilne platforme

Korištenje aplikacija na mobilnim telefonima već danas je standard i u mobilnu aplikaciju koja će integrirati postojeće javne usluge uložit će se više od 32 milijuna kuna.

“Mobilna aplikacija omogućit će korištenje državnih usluga i servisa bilo gdje i bilo kada, a također će omogućiti da se uključe nove usluge i servisi.

Time će za građane usluge biti dostupne uvijek i svugdje.”

* Sadržaj omogućio Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva

New Report

Close