Prije više od godinu dana, 18. lipnja 2024., Nvidia, div iz poluvodičke industrije, postigla je zapanjujući uspjeh postavši time najvrijednija kompanija na svijetu. S tržišnom kapitalizacijom od 3,34 bilijuna dolara, Nvidia je već tada pretekla tehnološke divove poput Applea i Microsofta i zauzela prvo mjesto.
Ne tako davno, na početku pandemije, tržišna kapitalizacija kompanije kretala se na razini oko 150 milijardi dolara; Apple je tada već premašio granicu od bilijun dolara, dok je nekoć moćni Intel vrijedio otprilike 250 milijardi dolara. Nepune četiri godine kasnije vrijednost Intela se prepolovila, a Apple je dogurao do tri bilijuna dolara tržišne kapitalizacije, baš kao i – Nvidia. Ili u prijevodu, tržišna vrijednost kompanije od tada do danas uvećala se za nevjerojatnih dvadeset puta.
Ovo dostignuće je dokaz dugogodišnjeg nastojanja za inovacijama i strateškom pozicioniranju na brzo evoluirajućem području umjetne inteligencije (AI).
Kompaniju su 1993. osnovali Jensen Huang, Chris Malachowsky i Curtis Priem. Nvidia je u početku bila usmjerena na razvoj grafičkih procesnih jedinica (GPU) za videoigre i grafički dizajn. No, vizionarsko vodstvo kompanije prepoznalo je potencijal GPU-a u drugim primjenama, posebno u području umjetne inteligencije.
Godine 2007. Nvidia je predstavila CUDA, alat za programiranje visoke razine koji je programerima omogućio da iskoriste potencijal svojih GPU-ova. Ova odluka pokazala se kao ključna, jer je omogućila kompaniji da se uhvati u zamahu sve većeg zahtjeva za tehnologijama povezanim s AI-om.
Povratak AI-a u prošlom desetljeću lansirao je rast Nvidije u nove visine. Kako se istraživanje dubokog učenja i umjetne inteligencije intenziviralo, potražnja za Nvidijinim GPU-ima je eksplodirala. Njihovi čipovi, uključujući akcelerator H100, postali su izbor za baze podataka znanstvenika i istraživača koji su radili na projektima AI-a. Nvidijina platforma za računalstvo u oblaku također je odigrala ključnu ulogu u njegovom uspjehu. Kako su se tijekom pandemije poslovi preselili u “remote sferu”, potražnja za cloud-baziranim rješenjima se povećala.
Nvidijina cloud ponuda ispunila je zahtjeve korisnika, te još jednom ustvrdila njihovo vodstvo u AI industriji. Uspon tehnološke tvrtke Nvidia, vodećeg dizajnera čipova za umjetnu inteligenciju (AI), čini se nezaustavljivim i fascinirao je investitore, stručnjake i laike. U lipnju 2023. Nvidia je vrijedila bilijun dolara, u veljači 2024. njezina je vrijednost bila dva bilijuna dolara, a u lipnju je njezina tržišna kapitalizacija dosegla 3,34 bilijuna. Treba obratiti pozornost na činjenicu da je tvrtki trebalo sedam mjeseci da poveća vrijednost s jednog bilijuna na dva bilijuna, a porast s dva na tri bilijuna dogodio se u samo tri mjeseca.
Prošle godine dionice Nvidije porasle su za više od 200 posto, a u prvoj polovici ove godine već za 189 posto. “Rast vrijednosti dionica Nvidije odražava povjerenje investitora u njezinu ključnu ulogu u AI revoluciji”, napominje Cindy Kashyap u članku za EDGE. Nvidia trenutačno pokriva 80 posto svjetskog tržišta čipova za umjetnu inteligenciju. Ta je informacija potaknula Jana Katresa iz konzultantske tvrtke More Than Moore na zaključak da svjedočimo scenariju koji je osmislila Nvidia pod nazivom “Sama protiv ostatka svijeta”.
Nvidia je javna tvrtka, što znači da je posjeduju razni institucionalni i pojedinačni dioničari. U vrijeme pisanja, CNN Business procijenio je da institucionalno vlasništvo čini 67.17% ukupnog vlasništva, dok je pojedinačno vlasništvo činilo samo 4.1% vlasništva Nvidijinih dionica. Vanguard Group Inc, Fidelity Management and Research, BlackRock Fund Advisors, SSgA Funds Management i T. Rowe Price Associates čine najveće institucionalne vlasnike Nvidije.
Huang Jen Hsun, predsjednik i izvršni direktor Nvidije, posjeduje najviše dionica od svih individualni investitor, s približno 85 milijuna običnih dionica, što je jednako udjelu od 3,45 posto. Većinu svojih dionica drži putem neizravnih trustova. Nvidia također ima jedan od najboljih planova kupnje dionica za zaposlenike, koji omogućuje njihovom osoblju da kupi Nvidijine dionice po sniženoj cijeni. Tvrtka zapošljava više od 26.000 ljudi diljem svijeta koji im pomažu u postizanju njihovih organizacijskih ciljeva.
Apple, Microsoft, Amazon i Google bili su četiri vodeća svjetska brenda na kraju 2023., prema konzultantskoj tvrtki Interbrand. One su također četiri od pet najvrjednijih svjetskih kompanija. Unatoč svojoj procjeni od više od tri trilijuna dolara, Nvidia ne ulazi čak ni među 100 najpoznatijih imena na Interbrandovoj najnovijoj listi, koju čine tvrtke kao što su McDonald’s, Starbucks, Disney i Netflix, piše CNBC.
Nvidijin povijesni porast vrijednosti – dionice su porasle gotovo deveterostruko od kraja 2022. – gotovo je u potpunosti potaknut potražnjom za njezinim grafičkim procesorima (GPU-ovima) koji su u središtu procvata generativne umjetne inteligencije i, šire, hype oko AI. Nvidia ima više od 80% tržišta za čipove koji se koriste za obuku i implementaciju AI softvera kao što je ChatGPT. Šačica velikih tehnoloških tvrtki primarni su kupci njezinih čipova.
Brzina Nvidijinog uspona i relativni nedostatak kontakta s potrošačima na tom putu kombiniraju se kako bi prepoznatljivost brenda 31 godinu stare tvrtke na Main Streetu ostala daleko iza njezine privlačnosti na Wall Streetu. Broj 100 na Interbrandovoj listi za 2023. je japanski proizvođač fotoaparata Canon, a nizozemski proizvođač piva Heineken je na 99. mjestu. “Kao proizvodna tvrtka koja je nedavno stupila na globalnu scenu, Nvidia nije imala vremena, niti je posvetila resurse, da promijeni svoju ulogu brenda i ojača svoj brend kako bi zaštitila buduće prihode”, rekao je Greg Silverman, Interbrandov globalni direktor ekonomije brenda, u jednoj e-poruci. Rizik za Nvidiju, dodao je Silverman, je da će njezina “slaba snaga brenda ograničiti koliko će biti vrijedna, unatoč visini tržišne kapitalizacije”.
Deutsche Telekom i američki proizvođač čipova Nvidia objavili su prije nekoliko tjedana da će udružiti snage kako bi u Njemačkoj izgradili prvi podatkovni centar za umjetnu inteligenciju (AI) namijenjen industriji. Podatkovni centar počet će s radom najkasnije iduće godine, a europskim industrijskim čelnicima omogućit će ubrzavanje proizvodnih procesa, uključujući projektiranje, inženjerstvo, simulaciju, gradnju digitalnih modela te robotiku, objavile su dvije kompanije.
“Izgradit ćemo u Europi AI infrastrukturu koja će prvi put biti namijenjena industriji i time omogućiti vodećim europskim industrijskim kompanijama da poboljšaju proizvodnju koju pokreće umjetna inteligencija”, izjavio je izvršni direktor Nvidije Jensen Huang.
Nvidia će za centar osigurati 10.000 čipova, a Deutsche Telekom infrastrukturu. Telekomunikacijski div bit će odgovoran za podatkovne centre, operativne poslove, prodaju, sigurnost i AI rješenja, izvijestile su kompanije.
“Europski tehnološki razvoj zahtijeva sprint, a ne šetnju. Moramo odmah iskoristiti priliku koju pruža umjetna inteligencija, iz temelja promijeniti industriju i osigurati vodeću poziciju među globalnim tehnološkim konkurentima”, istaknuo je izvršni direktor grupe Deutsche Telekoma Timotheus Höttges.
Izgradnju centra u Njemačkoj izvršni direktor Nvidije najavio je prije nekoliko tjedana, a potom se sastao s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom.
“Ulaganja u stratešku AI infrastrukturu ključna su za inovativnu snagu naše zemlje”, izjavio je Merz nakon sastanka i dodao da bi suradnja Deutsche Telekoma i Nvidije mogla biti važan korak za njemačku digitalnu suverenost i za budućnost njemačkog gospodarstva.
Uslugama podatkovnog centra za AI koristit će se, između ostalih, njemačka kompanija NEURA Robotics, specijalizirana za kognitivnu robotiku, napominju u Nvidiji.
Program će Njemačkoj olakšati sljedeći korak u razvoju suverene infrastrukture za umjetnu inteligenciju, gradnju gigatvornice za AI od 100.000 čipova, uz podršku EU, vlade u Berlinu i partnera.
Na nedavnom London Tech Weeku Jensen Huang, izvršni direktor Nvidije, rekao je da umjetna inteligencija mijenja pravila igre u svijetu programiranja. Prema njegovim riječima, umjetna inteligencija omogućuje svima stvaranje softvera bez poznavanja klasičnih programskih jezika.
Huang je objasnio da je praksa korisnika koji koriste jednostavne govorne upute kako bi natjerali umjetnu inteligenciju da napiše program poznata kao “viber coding”. Umjesto da sami tipkaju redak po redak u Pythonu ili C++, korisnici sada jednostavno zamole chatbota da im napiše aplikaciju, skriptu ili web-mjesto i dobiju funkcionalan rezultat.
“Odjednom imamo novi programski jezik, a zove se ljudski”, rekao je Huang. “Svi ga znaju. Da biste napisali program, samo lijepo pitajte računalo, kao što biste pitali osobu”.
Huang ističe da je prepreka za ulazak u programiranje nekada bila visoka jer je bilo potrebno naučiti određene jezike, razumjeti softversku arhitekturu i sintaktičke pogreške. Sada, zahvaljujući alatima poput Cursora i Replit-a, umjetna inteligencija može pretvoriti običan tekst u radni kod.
I drugi veliki lideri iz tehnološkog svijeta prihvaćaju ovaj pristup, pa čak je i direktor Googlea, Sundar Pichai, priznao da je osobno programirao uz pomoć tehnike “vibe coding” web stranicu koristeći samo pomoć umjetne inteligencije.
Pojedinci već koriste “vibe coding” za stvaranje stvarnih rješenja. Novinar New York Timesa, Kevin Roose, stvorio je aplikaciju LunchBox Buddy koja preporučuje što spakirati za djetetov ručak samo na temelju fotografije hladnjaka. Student Harvarda Rishab Jain stvorio je aplikaciju koja prevodi drevne tekstove na engleski bez pisanja ijedne linije programskog koda, potpuno samostalno.
Umjetna inteligencija i “vibe coding” revolucioniraju ne samo kako pisati kod, već i tko ga može pisati. Kao što je rekao Jensen Huang, više ne morate znati Python da biste ostvarili svoju ideju. Dovoljno je govoriti i umjetna inteligencija će razumjeti…
