Dok su se prijašnji globalni skupovi o umjetnoj inteligenciji u prvome redu bavili apstraktnim pitanjima sigurnosti i općim korporativnim obećanjima, India AI Impact Summit koji se u veljači održao u New Delhiju označio je pomak prema realpolitičkim i konkretnim ekonomskim interesima. Održan u monumentalnom kongresnom centru Bharat Mandapam, vrijednom 300 milijuna dolara, ovaj događaj nije bio samo još jedna tehnološka konferencija, nego prvi put da je najvažniji globalni forum posvećen umjetnoj inteligenciji smješten u zemlju u razvoju.
Poruka odaslana iz indijske prijestolnice jasna je zapadnim centrima moći: budućnost umjetne inteligencije više se ne piše isključivo u Silicon Valleyu ili sterilnim hodnicima Bruxellesa, već u vibrantnim megapolisima Globalnog juga. S više od 250 tisuća sudionika i 300 izlagača koji su preplavili 70 tisuća četvornih metara izložbenog prostora, New Delhi je potvrdio svoj status novog epicentra umjetne inteligencije.
Ekonomska težina ovog zaokreta mjerljiva je u desecima milijardi: dok su se šefovi globalnih tehnoloških divova poput Googlea, Microsofta i Amazona izmjenjivali na pozornici, iza njih su ostajale najave ulaganja od vrtoglavih 68 milijardi dolara u AI i cloud infrastrukturu do 2030. godine. No, dok su se pod svjetlima reflektora nizala obećanja o milijardama, u sjenama su odjekivala upozorenja o cijeni koju bi demokracija mogla platiti za ovaj digitalni trijumf.
Samit u New Delhiju nadilazi puku statistiku investicija. On označava duboku društvenu i političku promjenu – transformaciju Indije iz pukog korisnika tuđih alata u lidera koji diktira vlastitu revoluciju utemeljenu na praktičnoj primjeni. U svijetu koji se lomi između američke zatvorenosti i kineske dominacije hardverom, New Delhi je u Bharat Mandapamu nacrtao “treći put”, pretvarajući umjetnu inteligenciju u vrhunski alat geopolitičke autonomije i društvenog inženjeringa.
Indija, s 1,4 milijarde stanovnika i 72 milijuna dnevnih ChatGPT korisnika, naglašava inovacije temeljene na primjeni umjesto razvoja temeljnih (*frontier*) modela, prema Economic Surveyu iz siječnja 2026. Samit je privukao ulaganja od 68 milijardi dolara od “velike trojke” (Google, Microsoft, Amazon), dok su indijski divovi Reliance i Adani najavili dodatnih 210 milijardi dolara u popratnu infrastrukturu.
Najveće tržište OpenAI-ja
Svjetski mediji izvijestili su kako je samit okupio najmoćniju postavu govornika ikada viđenu: Sam Altman (OpenAI), Sundar Pichai (Alphabet/Google), Dario Amodei (Anthropic) i Demis Hassabis (Google DeepMind). Njihova prisutnost uz indijskog moćnika Mukesha Ambanija potvrdila je da Indija više nije samo tržište, već novi epicentar AI industrije. Prema izvješćima Reutersa, ovi lideri naglasili su potrebu za inkluzivnim globalnim upravljanjem AI-jem, gdje zemlje u razvoju dobivaju značajniji utjecaj.
Jedan od najčešće citiranih podataka tijekom samita bio je upravo broj od 72 milijuna dnevnih korisnika ChatGPT-a u Indiji krajem 2025., čime je zemlja postala najveće tržište OpenAI-ja. Oko 36 posto ispitanika u Indiji koristi generativni AI svakodnevno, u usporedbi s globalnim prosjekom od tek 17 posto. Studenti ga koriste za učenje (28 posto slučajeva), profesionalci za radne zadatke (33 posto), a više od 90 posto istraživača oslanja se na AI alate u znanstvenom radu.
Indijska srednja klasa, procijenjena na 400 do 500 milijuna ljudi s godišnjim primanjima većim od deset tisuća dolara, pokreće ovu revoluciju. Economic Survey tu je dinamiku pretočio u službenu strategiju: umjesto da ulazi u troškovno zahtjevnu utrku temeljnih modela, Indija želi postati svjetski prvak u “primjeni AI-ja na velikim populacijama” (application-led innovation). Ova masovna adaptacija generira neprocjenjive podatke; Indija već sada pridonosi s 14 posto svih globalnih AI upita. Srednja klasa u gradovima poput Bangalorea, Mumbaija i Delhija kupuje pametne telefone (900 milijuna korisnika) i pretplatne servise, gurajući tržište na 20 milijardi dolara godišnje. Međutim, ruralna Indija (60 posto stanovništva) i dalje zaostaje s tek 40 posto pokrivenosti internetom, zbog čega je vlada najavila ulaganja od deset milijardi dolara u 5G mrežu i regionalne AI centre.
No, isti trend masovne primjene nosi i svoju tamniju stranu. Investicijska banka Jefferies procjenjuje da bi se prihodi indijskih pozivnih centara, koji čine vitalni dio IT i BPO industrije vrijedne oko 283 milijarde dolara, do 2030. mogli prepoloviti pod pritiskom AI rješenja. Chatbotovi poput LimeChata i Haptika već danas uspješno preuzimaju između 70 i 95 posto korisničkih upita, uz uštede troška i do 80 posto. To izravno dovodi u pitanje budućnost oko 1,65 milijuna radnih mjesta u BPO segmentu. Indijska vlada najavila je programe prekvalifikacije u AI inženjere i analitičare podataka, ali tranzicija će nedvojbeno biti bolna, osobito u gradovima koji egzistencijalno ovise o uslugama podrške za zapadna tržišta.
Dok se Indija brendira kao novo središte AI-ja, u SAD-u ključni igrači, tzv. “veličanstvena sedmorica”, prolaze kroz razdoblje triježnjenja nakon višegodišnje dominacije globalnim tržištima kapitala. Dok je prethodno razdoblje bilo obilježeno bezuvjetnom euforijom oko generativne umjetne inteligencije, fokus investitora dramatično se pomaknuo s obećanja o budućoj dominaciji na trenutačnu operativnu disciplinu, ističe Bloomberg. Ipak, Meta, Alphabet, Amazon i Microsoft šokirali su tržište najavom kolektivnih planova potrošnje koji za 2026. dosežu do 700 milijardi dolara, što su gotovo 60 posto veća ulaganja u odnosu na prošlu godinu. No, ključno pitanje za tržište sada postaje tempo povrata na kapital, a ne sama veličina investicija. Tržište više ne nagrađuje puko spominjanje AI potencijala, već svaku najavu daljnjeg širenja promatra kroz prizmu rizika, sumnjajući da su valuacije dosegnule vrhunac koji trenutačni poslovni rezultati, usprkos tehnološkom napretku, sve teže opravdavaju.
Za Europsku uniju Indija postaje ključna alternativa američkim i kineskim tehnologijama, s fokusom na etičku primjenu AI-ja. Samit je za EU došao u pravom trenutku, neposredno nakon objave tzv. “Majke svih ugovora” – sveobuhvatnog trgovinskog sporazuma EU-Indija koji pokriva približno četvrtinu globalnog BDP-a i predviđa ukidanje carina na oko 96 posto europskog izvoza. Međunarodno Vijeće za trgovinu i tehnologiju (TTC) produbilo je strateški angažman u područjima AI etike, digitalne infrastrukture i poluvodiča.
U Bruxellesu se sporazum tumači kao ključni stup strateške autonomije jer smanjuje ovisnost EU-a o Kini u lancima vrijednosti, dok istodobno otvara pristup golemom indijskom tržištu i sve brojnijoj srednjoj klasi. Macronovo sudjelovanje na samitu u New Delhiju dodatno je učvrstilo ovu vezu, otvarajući vrata za zajedničke projekte u AI regulaciji i interoperabilnosti sustava. Francuska, kao EU lider u AI regulaciji (AI Act), traži indijsko tržište za testiranje etičkih standarda. Dogovor olakšava vizne olakšice za IT talente (do 100 tisuća godišnje), financiranje startupa (500 milijuna eura fond) i zajedničke projekte u zdravstvu (AI dijagnostika za 500 milijuna pacijenata).
Lider Globalnog juga
Europska komisija je, preko novoosnovanog Ureda za umjetnu inteligenciju, organizirala posebne sesije o transparentnosti modela, razmjeni podataka i primjeni europskog AI Acta u transatlantskim i azijskim partnerstvima. EU delegacija je u završnoj Leaders’ Declaration naglasila da suradnja s Indijom mora biti “usmjerena na ljude, planet i prosperitet”, što se uklapa u širi narativ Zelenog plana i digitalne tranzicije.
Hrvatska se na samitu pozicionirala unutar EU okvira, ali s vlastitim naglaskom na etiku i primjenu AI-ja u javnoj upravi. Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan sudjelovao je u New Delhiju ističući poveznicu između indijskog samita, hrvatskog Nacionalnog plana i pristupanja Globalnom partnerstvu za AI (GPAI).
“Ono što je naglasak na ovom samitu je pitanje primjene umjetne inteligencije vodeći se načelom etičnosti. Naglasak treba biti na čovjeku i treba shvatiti da je umjetna inteligencija alat u službi čovjeka koji je tu da pomogne u bilo kojem segmentu – od gospodarstva do pravosuđa”, izjavio je ministar Habijan.
Za manje otvoreno gospodarstvo poput hrvatskog, suradnja EU-Indija u praksi znači bolje uvjete za domaće IT tvrtke koje žele izlaz na indijsko tržište te pristup talentu i projektima u području javnih digitalnih usluga i zdravstva. U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) kažu da Hrvatska u trgovini s Indijom ima vrlo izražen prostor za rast, naročito u industrijskim segmentima poput električnih strojeva i opreme, farmaceutike, specijaliziranih strojeva, energetskih komponenti i ICT rješenja. “Dodatna liberalizacija mogla bi potaknuti nova ulaganja u digitalnu infrastrukturu, zelenu tranziciju, istraživanje i razvoj te mobilnost radne snage. Za Hrvatsku će iskorištavanje tih prilika zahtijevati ubrzanje ulaganja u produktivnost, jačanje internacionalizacije poduzeća te snažnije povezivanje obrazovnog, istraživačkog i industrijskog sustava”, rekao nam je Ivan Odrčić, savjetnik glavnog ekonomista HUP-a.
U globalnom rivalstvu SAD-Kina oko AI dominacije, Indija se pozicionira kao lider Globalnog juga. Dok SAD i Kina ulažu milijarde u razvoj modela i čipova, Indija naglašava inkluzivnost, izbjegavajući zamku ovisnosti o stranim tehnologijama. Samit je kritiziran zbog nedostatka obvezujućih ishoda, slično prethodnim događajima u Bletchley Parku (2023.), Seulu (2024.) i Parizu (2025.), ali je pojačao indijski utjecaj u upravljanju umjetnom inteligencijom. New Delhi Declaration, usvojena na kraju, poziva na etičke standarde prilagođene zemljama u razvoju.
Više od 5 mil. IT stručnjaka
Indija cilja na suradnju s Afrikom, Latinskom Amerikom i jugoistočnom Azijom, nudeći jeftinije AI rješenja za poljoprivredu i zdravstvo. Ovo jača Modijevu vanjsku politiku, gdje AI postaje alat za geopolitičku autonomiju. U odnosu na Kinu, koja dominira hardverom, Indija ima prednost u softverskom talentu – više od pet milijuna IT stručnjaka. Za razliku od prva tri globalna samita – Bletchley (2023.), Seoul (2024.) i Paris (2025.) – koji su bili prožeti retorikom egzistencijalnih rizika i potencijalne “kontrole” AI -ja nad ljudskom civilizacijom, New Delhi je otvoreno gurnuo pitanje rizika u drugi plan. Politico je samit opisao kao “pro AI party”, ističući da indijska vlada i veći dio sudionika “bez isprike zauzimaju ružičast pogled na tehnologiju”, fokusiran više na rast i investicije, nego na sigurnost i zaštitu temeljnih prava.
Mark Surman iz Mozilla Foundationa izjavio je da su razgovori o povjerenju i sigurnosti “pomalo marginalni i na rubu”, a Amlan Mohanty iz “think tanka” Carnegie India, savjetnik indijske vlade za tehnološku politiku, potvrdio je da sigurnost “očito nije na dnevnom redu ovog samita” te da za Globalni jug prioritet nisu apokaliptični scenariji, nego neposredne, svakodnevne štete. To ne znači da Indija ignorira negativne strane umjetne inteligencije, nego da je više zanimaju neposredne, konkretne štete od loše implementiranih sustava, nego apokaliptični scenariji koje preferira dio zapadnih rasprava.
Jaz između sve izraženijeg skepticizma u SAD-u i Europi te entuzijastičnog prihvaćanja umjetne inteligencije na Globalnom jugu sve se više produbljuje. Dok se stanovnici zapadnih zemalja sve više brinu o tome kako bi AI mogao ugroziti djecu, naštetiti okolišu ili destabilizirati demokraciju, mnogi ljudi u Indiji i drugim državama u razvoju tehnologiju vide kao odskočnu dasku prema razini materijalnog blagostanja koju Zapad već uživa. U tom okviru AI je prije alat za hvatanje koraka s bogatijim ekonomijama, nego potencijalni društveni teret.
Analiza nevladinih organizacija Center for the Study of Organized Hate (CSOH) i Internet Freedom Foundation (IFF) dodatno je ogolila kontrast između blještavila samita i stvarnosti digitalnih prava u Indiji. Autori upozoravaju da se iza narativa o “demokratizaciji A-ja” krije rizik centraliziranih državnih i korporativnih sustava nadzora, osobito u zemlji s već razvijenom digitalnom infrastrukturom poput Aadhaara i Unified Payments Interfacea.
U dokument pod naslovom “Upravljanje umjetnom inteligencijom na rubu demokratskog nazadovanja” nevladine organizacije upozoravaju da se indijski “techno-legalni” pristup temelji na opasno poroznoj samoregulaciji. “Bez čvrstog zakonskog okvira AI sustavi u Indiji razvijaju se u pravnom vakuumu koji pogoduje kapitalu, a ne građanima”, stoji u izvještaju. Posebno ističu zabrinutost zbog integracije AI-ja u sustave poput biometrijskog identiteta. Ono što bi trebalo olakšati život, pretvara se u alat za ciljani nadzor i digitalno isključivanje marginaliziranih skupina putem prepoznavanja lica i detekcije naglaska. Tehnologija koja se prodaje kao neutralna, u praksi često pojačava duboko ukorijenjene društvene predrasude, upozoravaju te organizacije.
Bitka za podatke
U pozadini samita odvijala se i bitka za podatke. Prema nacrtu dokumenta koji je, kako izvještava Politico, vidjela redakcija, indijska vlada nastoji uvjeriti američke AI kompanije da podijele “real world” podatke o tome kako ljudi u praksi koriste AI sustave. Cilj je dvostruk: s jedne strane, bolje razumjeti ekonomski i društveni učinak umjetne inteligencije u zemljama u razvoju, a s druge, poboljšati višejezične sposobnosti modela kako bi bolje funkcionirali u kontekstima s velikom jezičnom i kulturnom raznolikošću. Predstavnici nekoliko vodećih tvrtki za umjetnu inteligenciju odbili su komentirati dokument.
India AI Impact Summit 2026. vjerojatno će ostati zapamćen kao trenutak kada je umjetna inteligencija iz tehnološke niše definitivno ušla u središte diplomacije i razvojnih strategija. Indija je na tom skupu uspjela učvrstiti ulogu glasnog predstavnika Globalnog juga, ali istodobno upozorenja organizacija civilnog društva podsjećaju da digitalna transformacija bez čvrstih demokratskih i pravnih okvira može ići u smjeru koncentracije moći i novih oblika nadzora. Izbor između tehnologije koja jača institucije i one koja ih potkopava neće se donositi na samitima, nego u načinu na koji će se preuzete obveze i usvojene tehnologije provoditi u praksi.
