Stotinjak hrvatskih industrijskih poduzeća u iduće će tri godine proći kroz proces digitalne transformacije u predstavnike Industrije 4.0 po novoj, hrvatskoj metodologiji zvanoj CULIS.

Ovaj projekt, nazvan "100 pametnih tvornica", podržali su Ministarstvo gospodarstva i HAMAG-BICRO te niz partnera iz biznisa, od A1 Hrvatska preko Addiko Banke, Damka, Eco Solutionsa, Elproms Teama, Gaussa, Impuls savjetovanja, Zastija i Culmene.

Utrka s vremenom
Nedeljko Štefanić, voditelj projekta "100 pametnih tvornica", autor CULIS metodologije i direktor konzultantske kuće Culmena kaže da je cilj u iduće tri godine digitalno transformirati između 80 i 120 industrijskih tvrtki. 

"Ekonomski Institut u Zagrebu je pokazao da se na račun digitalizacije hrvatski BDP može podići do 11 posto, ali pri tome je važno i vrijeme unutar kojeg ćemo to učiniti, jer moramo biti brzi ne želimo li da nam se dogodi novi Uljanik", kaže Štefanić. Pojašnjava da su ova i iduće godina ključne za hvatanje koraka sa svijetom u digitalnoj transformaciji. Navodi da se ona događa po cijelom svijetu i da će do 2023. novi poslovni modeli koji će iz nje proisteći postati uobičajena stvar.

"Ako se naše industrijske tvrtke ne trgnu i ne krenu brzo u digitalnu transformaciju, 2025. bojim se da će im biti prekasno", kaže Štefanić. Poticaj za ulazak u transformaciju su tri velika i niz manjih EU natječaja koje je najavilo Ministarstvo gospodarstva, a s kojima će se, kako tvrdi državni tajnik Mario Antonić, moći financirati ovakvi projekti. "Sad su aktualni inovacijski vaučeri od 75 tisuća kuna i poziv za inovacije novoosnovanih SMB-a od 15 mil. kuna, a slijedi IRI II od 548 mil. kuna, poziv za inovacije u S3 područjima od 634 mil. kuna i Integrator, poziv za suradnju tri ili više tvrtki na razvoju i plasmanu novih proizvoda", kaže Antonić. 

Praksa u MIT-u i Toyoti
Nedeljko Štefanić član je radne skupine za jačanje konkurentnosti europske industrije pri Europskoj komisiji. Prije tri godine u Bruxellesu je predstavio Nacionalnu platformu RH za digitalizaciju industrije. Zadnjih devet godina redoviti je profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje (FSB) u Zagrebu, a na temelju prakse u Toyoti i MIT-u razvio je vlastitu metodu digitalne transformacije – CULIS.  "Dijelove te metodologije uveli smo u Končar energetske transformatore s velikim uspjehom i sad je dajemo na raspolaganje", zaključuje Štefanić.