Kao što je bio slučaj i kod zaštite osobnih podataka kroz GDPR uredbu, Europska unija želi regulirati primjenu umjetne inteligencije (AI), i to kroz prijedlog Uredbe o umjetnoj inteligenciji koju je Europska komisija predstavila prošli tjedan, s ciljem izgradnje povjerenja građana i potrošača u AI i osnaživanje gospodarstvenika za razvoj ove moderne tehnologije.

Jedno od glavnih pitanja Uredbe je reguliranje i preuzimanje odgovornosti za štetu koju AI može prouzročiti, uz naglasak na garanciju sigurnosti. Predsjednik udruge CroAI Mislav Malenica smatra kako će prijedlog Uredbe učiniti razliku na tržištu i utjecati na gospodarstvo.

“Morat će je preuzeti sve članice EU pa tako i Hrvatska, što govori o važnosti ranog uključivanja u proces donošenja odluka”, rekao je Malenica.

Ne nauštrb Europljana

Milly Doolan, direktorica lobističke tvrtke EuroNavigator i voditeljica javnih politika udruge CroAI, kaže kako je prijedlog Uredbe kulminacija konzultacija unutar europskih institucija, asocijacija i interesnih skupina koje traju više od godinu dana.

Kako je obrazložila, ovim se okvirom htjelo pokazati da Europska unija želi imati svoj pristup tehnologijama baziranima na umjetnoj inteligenciji, koji istovremeno omogućava razvoj i korištenje takvih tehnologija, ali ne i nauštrb Europljana.

“Već je kroz Bijelu knjigu o AI-ju bilo jasno da će se ići prema jasnijem definiranju aplikacija ‘visokog rizika’ koje ne štete i ne narušavaju slobode građana Unije, dok se u isto vrijeme tražio način jačanja europskog istraživanja i razvoja na polju umjetne inteligencije.

Vjetar u leđa ovakvom pristupu Komisiji je dala Opća uredba o zaštiti osobnih podataka, odnosno poznati GDPR. Vrijedi i napomenuti da je Uredba samo zadnji u nizu dokumenata Komisije koji zadaju smjer u kojem se EU želi pozicionirati, a to je tzv. otvorena strateška autonomija, kojom Europa zapravo traži neki svoj smjer u području gospodarskog rasta, oporavka od Covid krize te otpornosti na potencijalne ugroze”, kaže Doolan.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Za Hrvatsku bi sljedeći koraci trebali biti da na razini državne uprave imenuje kontakt osobu, svojevrsnog digitalnog šampiona koji bi bio/la kontakt osoba za digitalnu industriju.

“Hrvatska bi trebala odmah, u suradnji s industrijom, pronaći model primjene tzv. sandboxova, tj. testnih okruženja koja bi omogućila startup i inovacijskoj zajednici da nesmetano rade i rastu dok se čeka usvajanje Uredbe.

Kao treći potez, Hrvatska bi trebala hrabro zakoračiti u svoju budućnost i umjetnu inteligenciju prepoznati kao područje u koje se treba ulagati i poticati. Slovenci su to napravili s blockchain tehnologijom, zašto ne bismo i mi s AI”, ističe Doolan.

Marija Bošković Batarelo, pravnica i vlasnica tvrtke Parser compliance, kaže da Eropska unija zagovara ulaganje u inovacije i otvara prostor za financiranje inovacija iz europskih fondova, otvaraju se mnoga pitanja kako će regulativa zaista utjecati na inovaciju u području umjetne inteligencije.

Prvi pravni okvir

Prvi pravni okvir za umjetnu inteligenciju u kombinaciji s novim koordiniranim planom s državama članicama Europske unije bi trebali jamčiti sigurnost i poštovanje temeljnih ljudskih prava, uz povećanje korištenja AI-ja, ulaganja te inovacija u tom području.

“Neprihvatljivim rizikom smatraju se sustavi koji mogu predstavljati jasnu prijetnju za sigurnost, život i temeljna ljudska prava. Navedeno obuhvaća sustave ili aplikacije koji manipuliraju ponašanjem korisnika i sustave koji državama omogućuju ‘društveno vrednovanje’”, pojašnjava Bošković Batarelo.

No, priča tu tek počinje, kaže pravnica, jer nakon prijedloga slijedi redovna zakonodavna procedura u Europskom parlamentu.

“Kako pravni tekstovi, kao i pravnici, često kaskaju za tehnološkim napretkom, radi se o zahtjevnom području za regulaciju te nije lako biti među prvima koji rade na ovakvom pravnom tekstu.

Iako su ovakvi oblici regulacije često kritizirani, ono što se ispostavilo u posljednjih nekoliko godina je da i ostale zemlje diljem svijeta kopiraju odredbe, načela i pravne tekstove EU Sljedeći korak je da Hrvatska u skladu s novim koordiniranim planom donese AI strategiju. Nacrt strategije je napravljen te bi do kraja 2021. godine trebao biti finaliziran”, zaključuje Bošković Batarelo.

Podsjetimo, besplatni tečaj Elements of AI, dostupan i na hrvatskom jeziku, dosad je kod nas privukao više od 21.000 polaznika i više od 70 kompanija i institucija, a za učenike osnovnih i srednjih škola sada je udruga CroAI pokrenula AI School Challenge natjecanje.

Škole koje će do 1. rujna imati više od 10 Elements of AI certifikata, bit će proglašene AI školom i dobiti ekskluzivan certifikat AI škola.