Nikola Tesla, Ruđer Bošković, Slavoljub Penkala, Faust Vrančić… kad govorimo o velikim postignućima za udžbenike, Hrvatska se u pravilu uvijek spominje kroz iznimne pojedince koji su svojim izumima mijenjali svijet. Kao zemlja, nemamo takvu reputaciju, za razliku od Estonije koja, unatoč tome što je manja od Hrvatske, slovi kao najdigitalnija zemlja u svijetu s čak deset jednoroga, među kojima su Bolt i Skype.

Naravno, imamo i mi svoje konje za utrke, posebice Infobip i Rimac Automobili, ali svejedno ne uživamo imidž tehnološki napredne države. Ipak, u ovom nam se trenutku povijesti otvara jedinstvena prilika da budemo dio revolucije koja će promijeniti naš svijet, a ključ toga  leži u umjetnoj inteligenciji.

Nema sumnje da će AI promijeniti poimanje društva kakvog poznajemo. Larry Summers, bivši američki ministar financija i ekonomist, rekao je na nedavnom Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu kako vjeruje da će umjetna inteligencija u konačnici biti za internet ono što je računalo bilo za kalkulator, te zaključio: „Ovo je zaista izvanredno vrijeme za tehnološke prilike.”

Svijet se, dakle, mijenja, ali i dalje  u zraku visi pitanje –  ima li Hrvatska potencijal  postati predvodnica u  AI tehnologijama u Europi ili regiji? Naši sugovornici su optimistični.

Hrvatska mora svoju prednost sama stvoriti

Mislav Malenica, direktor tvrtke Mindsmiths, kaže kako je Hrvatska u zadnjih pet godina napravila veliki iskorak kroz individualne napore, ali i zajedničko djelovanje u okviru Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju – CroAI. Kako kaže, ne mogu se sve zemlje iz regije pohvaliti poslom kakav je napravio Photomath, brojem uzbudljivih startupa, ili AI ekosustavom koji se formirao. No, napominje, daleko smo još od toga da bi se mogli zvati predvodnicima u Europi.

„Iako su strukturni čimbenici jako bitni poput investicija, talenta i infrastrukture, ono što ima puno značajniji utjecaj je kako manje zemlje poput nas često boluju od duboko ukorijenjene skepse da mogu postati globalni leaderi. Prepoznati to i premostiti tu prepreku kroz konzistentnu kolektivnu ambiciju je najveća razlika između onih koji će ostati mali igrači i onih koji će nadmašiti vlastitu kategoriju”, govori Malenica te izdvaja tri ključna koraka koja bi nas mogla odvesti u tom smjeru.

Prvo, usmjeriti napore i stvoriti kritičnu masu ekspertize i ekonomske aktivnosti u određenom AI potpodručju, zatim osigurati odlučnu političku potporu gdje ne čekamo da EU prvo nešto izglasa, a mi primijenimo, već idemo prvi kako bi osigurali prednost našim tvrtkama i inovatorima.  I za kraj, graditi kulturu ambicije i inovacije koju podržavaju i šire zajednički lideri iz javnog i privatnog sektora.

Promjene

Ulaganja u obranu i konkurentnost su nužna, ali ne na štetu radnika i kućanstava

Industrija zdravlja vida

Sve više Hrvata rješenje za vid pronalazi na istom mjestu – evo zašto

Kako kaže, nemamo tu sreću da živimo na nalazištima rijetkih sirovina koji su potrebni za industriju čipova ili da smo desetljećima razvijali industriju koja je evoluirala u AI. Upravo zato Hrvatska mora svoju prednost sama stvoriti.

„Mali smo, što znači da možemo biti brzi, fleksibilni i od početka okrenuti prema globalnom tržištu. Formula je, dakle, sljedeća: okupiti entuzijaste koji žele stvarati, odrediti jasan fokus i pobrinuti se da se ne bojimo sanjati velike snove”, kaže Malenica.

Hrvatski Telekom dijeli besplatne licence za Perplexity Pro

S njim se slaže Ivan Runje, direktor Sektora za marketing privatnih korisnika i upravljanje proizvodima u Hrvatskom Telekomu, koji je povukao paralelu s ranije spomenutom Estonijom. Baltička zemlja je prve korake ka digitalnoj transformaciji javnog sektora napravila još devedesetih godina kreiranjem strateškog plana razvoja kojim su definirali razvoj digitalnih tehnologija. Nisu samo implementirali tehnologije, već su stvorili pravnu i infrastrukturnu podršku za njihov razvoj i integraciju u društvo, a rezultat je taj da su jedna od naprednijih država u svijetu kada je u pitanju razvoj digitalnog društva.

„Hrvatska također ima sve preduvjete pozicionirati se kao lider u tom području, ali da bismo to i postali ne možemo si dopustiti  sjediti sa strane. Zato na nacionalnoj osnovi te u javnom i privatnom sektoru, mora postojati snažna strateška dimenzija i dugoročna vizija primjene umjetne inteligencije koja može znatno povećati produktivnost. Kao što je rekao i Aravind Srinivas, CEO Perplexityja, umjetna inteligencija je tu i nastavit će se razvijati integrirana u sve dijelove našeg života. I to je odlična stvar jer svaki veliki iskorak dolazi na krilima tehnološkog otkrića, a umjetna inteligencija je tehnologija koja se razvija dosad neusporedivom brzinom. Od toga ne treba bježati već, dapače, naći načina kako je na najbolji način koristiti da si živote učinimo lakšima i boljima”, navodi Runje.

Hrvatski Telekom nije odlučio stajati sa strane te je krenuo u veliku kampanju kojom želi umjetnu inteligenciju učiniti dostupnu svakome. U ekskluzivnoj suradnji s jednom od najinovativnijih AI kompanija na svijetu, Perplexity AI-jem, hrvatskim korisnicima dijele 20 tisuća godišnjih licenci za besplatan pristup najnaprednijem AI asistentu – Perplexity Pro.

Preuzimanje putem aplikacije Moj Telekom

Preuzimanje besplatnih licenci (čija je  vrijednost 233 eura) omogućeno je putem aplikacije Moj Telekom, u rubrici Magenta Moments, u kojoj korisnici mogu preuzeti individualni kôd za pristup u Perplexity Pro. Kôdove mogu preuzeti svi, ne samo korisnici usluga Hrvatskog Telekoma, već i ostalih operatora.

„Perplexity Pro je izvrstan alat koji može pomoći u svakodnevnom životu, a mi želimo da svi imaju priliku iskusiti tu tehnologiju. Važno nam je da Hrvatska ne kaska u tehnološkom razvoju, već da među prvima koristi i unaprjeđuje nove tehnologije”, izjavio je Krešimir Madunović, član Uprave za privatne korisnike Hrvatskog Telekoma.

To je izuzetno bitna kampanja, jer, kako kaže Dorian Wild, asistent na ZŠEM-u te istraživač umjetne inteligencije u sklopu laboratorija AI:X:Lab, važno je osigurati da tehnologija bude dostupna svima u  društvu, a ne samo privilegiranim sektorima ili elitnim grupama. Wild smatra da inovacije u AI-ju trebaju biti alat koji osnažuje pojedince, poduzeća i institucije, omogućujući im da postanu produktivniji i efikasniji, na način da imaju više vremena za poslove i hobije koji ih istinski zanimaju ili da su još bolji u tim specifičnim domenama. Upravo u tom kontekstu, AI asistenti potencijalno predstavljaju pravu revoluciju, pogotovo u segmentu obrazovanja.

Potrebno je riješiti problem zastarjelih nastavnih planova

„U učionici, umjetna inteligencija može omogućiti prilagodbu sadržaja svakom pojedinom učeniku – nešto što je prije bilo nezamislivo u tradicionalnom modelu gdje nastavnik ima ograničeno vrijeme i resurse. To znači kako svaki student može, primjerice, raditi s „osobnim mentorom” u digitalnom obliku, koji mu u realnom vremenu pomaže razumjeti gradivo, odgovara na pitanja i potiče dublje razmišljanje. Često volim reći da kao što je Aleksandar Makedonski imao Aristotela kao privatnog učitelja, tako i svaki učenik može imati svog Aristotela u obliku AI mentora”, kaže Wild.

Upravo je obrazovanje jedan od važnih stupova na kojima počiva potencijalni uspjeh Hrvatske u području umjetne inteligencije. No, prije toga je potrebno riješiti problem zastarjelih nastavnih planova i nedostatka moderne opreme, ali i potaknuti veću suradnju između akademskih institucija i industrije kako bi se premostio jaz između teorije i prakse, smatra Wild, te dodaje da treba poraditi i na demistifikaciji novih tehnologija. Kako kaže, AI u trenutačnom obliku nije nekakva supersila koja prijeti uništavanju ljudskog roda, već alat koji omogućava da osoba bude efikasnija i produktivnija.

Na temu „sumnjičavih“ se osvrnuo i Malenica koji je dodao da i dalje postoji skepsa o Internetu i o mobitelima te da će uvijek biti onih koji će tvrditi kako je prije bilo bolje i ukazivat će na primjere što je sve pošlo po zlu.

„Svijet nikada nije čekao na takve da se predomisle. Jedino pitanje koje si mi trebamo postavljati je želimo li aktivno sudjelovati u AI revoluciji ili je to još jedna utakmica na koju ćemo doći kao gledatelji”, zaključuje Malenica.

* Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskim Telekomom.