U šest mjeseci od pokretanja usluge e-Građani na taj se sustav prijavilo 146 tisuća građana.

Njih 96,1 tisuća već aktivno koristi barem jednu državnu e-uslugu. S prosječnim prirastom od 20 tisuća novih korisnika mjesečno država je prvi puta stvorila uslugu koja bilježi veći prirast od ijedne komercijalne e-usluge. Sustav se primarno vrti u APIS IT-u, tvrtki koja prerasta u Shared Service Centar (SSC) države, odnosno državni IT odjel. Za taj projekt Europska unija odobrila je 30 milijuna eura. Usporedno je usvojen Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi (ZODII), koji određuje nova pravila igre u državnom IT-u.

Sve je pripremljeno za ubrzanu informatizaciju cijele države, a sve te poteze osmislio je i koordinirao Ured za e-Hrvatsku. Poslovni dnevnik razgovarao je s Ledom Lepri, novom šeficom tog ureda, koja je na toj funkciji naslijedila Darka Parića. Zanimalo nas je što će se u državnom IT-u događati 2015., kakva će biti sudbina druge velike državne IT tvrtke Fine i što to znači za hrvatsku informatičku industriju.

Kakav je plan za Finu?
Točno je da smo koncentrirani na formiranje SSC-a u APIS IT-u, ali Fina u budućem državnom IT-u nema ništa manju ulogu.

Kakvu ulogu?
U Fini se nalaze centralni obračun plaća i NIAS. O važnosti prvog za državu ne treba posebno govoriti. NIAS je pak središnji državni sustav za identifikaciju korisnika. Bez NIAS-a je nemoguće pružiti bilo kakvu e-uslugu osim bazične informacije.

Zbog mikroplaćanja, sigurnosti i naprednih e-usluga za NIAS su već zainteresirane banke, telekomi i trgovci. NIAS je za njih državni trusted service manager (TSM), tj. sustav koji u digitalnom svijetu zamijenjuje plastičnu osobnu iskaznicu. Hoće li država iskoristiti taj potencijal?
Upravo je zbog takvih potreba Uprava za e-Hrvatsku pristupila uvođenju nacionalnog sustava identifikacije i autentifikacije (NIAS), pri čemu su u taj sustav integrirani postojeći sustavi pojedinačnih tijela (REGOS, HZMO, HZZ, HZZO, CARNet). Pritom su neki sustavi ugašeni, čime je već postignuta racionalizacija. Daljnje uključivanje gospodarskih subjekata je počelo, a prvi interes pokazao je bankarski sektor.

Na razvoju vlastitih verzija TSM-a rade Amazon, Apple, Facebook, Google, PayPal, Visa, Mastercard te barem dvije hrvatske tvrtke, Prolaz POS i TSM One. Kad će država početi izdavati digitalnu osobnu iskaznicu? Kad će pristup NIAS-u dobiti ZET, HAC, HEP, Jadrolinija..?
To ovisi o razvoju e-usluga navedenih tvrtki, koje će svojim razvojem proizvesti potrebu za identifikacijom i autentifikacijom građana za pristup njihovim e-uslugama. Također, to ovisi i o kvaliteti i složenosti takvih usluga. Pazit ćemo da se sve odvija u skladu s uredbom eIDAS Europske unije.

S obzirom na potencijale koje e-Hrvatska ima kao pokretač digitalizacije gospodarstva, surađujete li s Ministarstvom gospodarstva?
Da, surađujemo na razvoju e-poslovanja. Usto, radimo na strategiji e-Hrvatske do 2020. godine, za koju ćemo, kad pripremimo nacrt, tražiti suradnju i od šire poslovne zajednice poput HUP-a, HGK-e, CISEx-a te akademske zajednice.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Poljski WISE institut početkom 2014. objavio je istraživanje prema kojem bi Hrvatska otvorenim podacima i big data tehnologijama mogla BDP povećati do 1,9 posto ili milijardu dolara godišnje. Kad će država ući u otvorene podatke? Kad će uvesti API za predaju poreza, da tvrtke mogu izravno iz svog ERP-a slati porezne prijave, ili API za pristup sudskim presudama, novim zakonima, meterološkim podacima..?
U svemu tome odlučujući više nije IT. On je samo alat. To što opisujete pretpostavlja transformaciju postojećih modela poslovanja. Mi smo stvorili tehnološke i zakonske pretpostavke da se u tu priču krene i zato to nisu više pitanja za IT. Činjenica je da je Hrvatska kasno krenula u informatizaciju. Isto tako, činjenica je da je u posljednje tri godine učinjen velik korak naprijed.  Dobili smo sustav e-Građani, zakonsku osnovu za širu informatizaciju države, te APIS IT kao tvrtku oko koje će se to koordinirati.

Hoće li APIS IT, takoreći novi državni IT odjel, nastaviti razvoj po modelu fiskalizacije koji se pokazao vrlo uspješnim? Znači, APIS IT napravi središnji cloud dio, a IT tvrtke preko standardnog API-ja razvijaju aplikacije i natječu se na tržištu i pripremaju izvoz?
Vlada je odlučila transformirati APIS-IT u provedbeno tijelo za informatizaciju javne uprave. To znači da APIS-IT treba pružati usluge hosting sustava, odnosno pohrane javnih registara, usluge središnjeg sustava za povezivanje i interoperabilonst te konzultinga za pripremu natječajnih dokumentacija i nadzor provedbe projekata u suradnji s tijelima javnog sektora. Nije ideja APIS IT koristiti za programiranje svih aplikacija države, već da to radi informatička industrija. Za taj projekt imamo 30 milijuna eura iz EU fondova.

Kad će biti usvojene dvije uredbe, predviđene Zakonom o državnoj informacijskoj infrastrukturui, a o kojima ovisi niz troškova za IT tvrtke koje žele te poslove?
U studenome je usvojena prva uredba i sad se formira međuresorno vijeće koje će nadzirati koordinaciju IT projekata u državi. Radi se registar ProDII s popisom svih IT projekata u ministarstvima, agencijama i zavodima.

To je onaj registar u kojem će se prvi put popisati aktivni i planirani IT projekti u državnoj upravi?
Da, država dosad nije znala koji su IT projekti napravljeni, koji se rade i koji planiraju, jesu li koordinirani te koliko koštaju i kako se financiraju.

A druga uredba?
U pripremi je uredba o organizacijskim i tehničkim standardima za povezivanje na državnu informacijsku infrastrukturu. 

Što planirate definirati tom drugom uredbom?
Sve parametre izgradnje državnog IT-a, od tehničkih standarda, zahtjeva za IT projekte, kako će se definirati tehnički uvjeti za projekte, primjerice, tražiti nezavisnu reviziju projekata po implementaciji, odnosno evaluaciju projekata.

Dotaknut ćete se, dakle, svih sivih zona u javnoj nabavi IT-a za državu. U branši se javljaju strahovi. Dio strahuje da će zbog dobre suradnje APIS IT-a s IBM-om i Oracleom novi državni projekti koristiti njihove standarde, a to znači i potrebu kupnje softvera i licencija baš tih proizvođača. Imaju li ti strahovi temelja?
Apsolutno ne! Ići će se prema otvorenim standardima baš zato da se nijednom proizvođaču tehnologije ne bi osigurao monopol. Informacije se već skupljaju, a prijedlog uredbe pripremit će Vijeće za državnu informacijsku infrastrukturu. 

Rasplet registara

U sklopu projekta e-Građani standardiziraju se i registri koji su investicijska i operativna noćna mora ulagača. Banke su, npr., zbog poreza na kamate trebale službeni popis adresa, a on se u različitim inačicama nalazi u tri institucije. Trebale su i prebivališta…

Ne može se u tri godine ubrzane informatizacije nadoknaditi kasni ulazak u informatizaciju cijele države. Mnogo se toga napravilo od početka 2012. godine, ali neke stvari jednostavno ne idu brže. Prema zakonu, za Registar prostornih jedinica referentna je Državna geodetska uprava, a za prebivališta MUP.