Za start-upe nema zime, a unatoč oprezu investitora prema rizičnim ulaganjima, samo u prva tri kvartala prošle godine u domaće je start-upe investirano čak 958,3 milijuna dolara, zaključeno je na Algebra startup meetupu, koje je održano na zagrebačkom kampusu Algebre, u Algebra Spark Event Space prostorijama.

Bernard Ivezić, urednik magazina Startup Report rekao je da pojava jednoroga, Infobipa i Rimca, kao i veliki exiti poput Nanobita i Gamepiresa, a sad i Photomatha, potiču na porast interesa ulagača za hrvatske startupe pa je lani rekordan broj startupa primio investicije. “No, zbog rata u Ukrajini i hektičnog izlaska iz pandemije vrijednosti ulaganja su manje nego prije, iako za hrvatske prilike i dalje jako dobre. Bila je to druga najbolja godina dosad”, ističe Ivezić.

Na hrvatsko tržište dolaze četiri nova venture capital fonda (fondovi rizičnog kapitala). U sljedećih pet godina količina novca koja će biti raspoloživa za start-upe bit će 10 puta veća nego je bila u proteklom razdoblju – oko 300 milijuna eura. Puno novaca znači i velike probleme za fondove koji se moraju početi natjecati za startupe što čini cijeli ekosustav dosta dinamičnim i kompetitivnim, posebno u okruženju krize i gospodarske neizvjesnosti.

“U krizi je važno da uvijek vodimo primjerom i na to se voditelji svakog startupa trebaju fokusirati. Investitori očekuju da će ovo razdoblje trajati 24 do 36 mjeseci. Najteže je seed stage startupima koji nisu u portfoliju jer su za njih rizici najveći, kao i ovisnost o investitorima. Upravo zato najvažniji je dobar networking s potencijalnim investitorima – moj savjet je ne gledati samo njih, nego i njihove portfolio kompanije te tvrtke s kojima su oni povezani jer je u izgradnji te mreže poznanstava ključ budućeg uspjeha” istaknula je Miryana Joksović iz Arcion Labs te se osvrnula na nedavna otpuštanja u tech zajednici. “Većina onih koji su bili ranije zaposleni u velikim tvrtkama teško se mogu prilagoditi start-up kulturi tako da je pitanje kako spojiti te talente u start-up ekosustav jer su oni navikli na drugačije standarde rada netipične za dinamiku malih poduzetnika koji tek kreću graditi svoje tvrtke”, kaže Joksović.

To da svaka kriza, pa tako i ova, može biti prilika uvidjela je Matija Nakić, osnivačica Farseera. “Naš proces dobivanja investicije nije bio dramatičan i brzo smo se snašli. Investicije su ipak usporile gledamo li okruženje, dok je u prošle dvije godine kapitala bilo mnogo i dogodio se značajan skok u zapošljavanjima te ulaganjima u IT firme. Ja volim krize i mislim da su one dobra prilika za preispitati sebe i svoj biznis model. Ljudi koji su otišli iz velikih IT firmi poput Googlea će zasigurno brzo naći posao jer imaju vrhunska znanja i vratit će se u ekosustav i donijeti to novo znanje mladim kompanijama. Vjerujem da nas čeka zanimljivih par godina, posebno uz sve veći utjecaj AI-a”.

“U 2021. i 2022. kapital je bio jeftin ne samo za start-upe nego i za fondove. U zadnjem kvartalu 2022. dogodio se značajan pad investicija. Novca ima, investicije su poljuljane, no nisu prestale”, naglasio je pak Vedran Blagus iz South Central Ventures.

Unatoč podacima o smanjenom investicijskom valu koji je posljedica globalnih ekonomskih zbivanja, panelisti su se složili kako je pred domaćom, ali i globalnom start-up scenom, izazovan period samo uvod u nastavak prosperitetnog razdoblja. Naime, pred startupovima su sada novi izazovi u vidu ulaganja u istraživanja i razvoj, kao temelja novih inovacija koje mogu pomoći prebroditi krizu.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”