Jedan od prioriteta Junckerove Komisije je stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta, odnosno "digitalizacija" sloboda jedinstvenog tržišta EU-a te poticanje rasta i zapošljavanja. Kolegij povjerenika prekjučer je prvi put raspravljao o strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta, koja bi trebala biti predstavljena u svibnju, te su utvrdili glavna područja na koja će se Komisija usmjeriti u svojem radu radi poticanja stvarnih promjena koje će se odraziti i na potrošače i na poduzeća. 

Na udaru i PDV
"Riješimo se svih prepreka i zidova koji nas ograničavaju na internetu. Građani na internetu moraju imati jednaku slobodu prekogranične mobilnosti kao i u fizičkom svijetu. Inovativnim poduzećima mora se pomoći da rastu i šire svoje poslovanje diljem EU-a i da ne budu ograničena na domaće tržište. Do toga vodi težak put, ali treba nam ambiciozan početak. Europa mora iskoristiti digitalno doba u smislu boljih usluga, većeg sudjelovanja i novih radnih mjesta", rekao je Andrus Ansip, potpredsjednik EK zadužen za jedinstveno digitalno tržište.  Kolegij povjerenika je utvrđena su tri glavna područja na koja će Komisija usmjeriti svoje djelovanje u okviru ovog mandata, a to su bolji pristup potrošača i poduzeća digitalnim dobrima i uslugama, stvaranje okruženja koje pogoduje razvoju digitalnih mreža i usluga i stvaranje europskog digitalnoga gospodarstva i društva s dugoročnim potencijalom rasta.

"S mrežom koju čini 28 različitih sustava u području telekomunikacijskih usluga, autorskih prava, sigurnosti informacijskih tehnologija i zaštite podataka Europa ne može zauzeti čelnu poziciju u digitalnoj revoluciji. Potrebno nam je europsko tržište koje bi pogodovalo razvoju novih poslovnih modela i rastu novoosnovanih poduzeća, a industriji omogućilo iskorištavanje mogućnosti interneta stvari. No i građani moraju ulagati u svoje informatičke vještine, i na radnom mjestu i u svoje slobodno vrijeme", istaknuo je povjerenik za digitalno gospodarstvo i društvo Günther H. Oettinger.   Komisija tako želi olakšati prekograničnu e-trgovinu, prije svega za male i srednje poduzetnike, na temelju usklađenih pravila koja se odnose na potrošače i ugovore te učinkovitije i cjenovno dostupnije dostave paketa. Samo 15 % potrošača kupuje na internetu iz druge države članice EU-a.

Tu je i rješavanje problema uskraćivanja pristupa na temelju lokacije, jer se prevelik broj Europljana ne može se koristiti internetskim uslugama dostupnim u drugim državama članicama EU-a, ili ih se preusmjerava na lokalnu trgovinu s drugačijim cijenama. Za takvu diskriminaciju ne smije biti mjesta na unutarnjem tržištu, poručuju iz EK.Potrebno je i osuvremenjivanje zakonodavstva o autorskim pravima kako bi se osigurala odgovarajuća ravnoteža između interesa autora i interesa korisnika odnosno potrošača. Time će se poboljšati pristup građana kulturi, i tako poduprijeti kulturna raznolikost, te će se istovremeno stvoriti nove mogućnosti za umjetnike i autore sadržaja te osigurati bolje ostvarivanje prava. Također za prekogranično poslovanje malih i srednjih poduzetnika važno je i pojednostavnjenje odredaba o PDV-u.

Nadalje, kako bi potaknula ulaganja u infrastrukturu, Komisija će preispitati postojeća pravila u području telekomunikacija i medija radi njihove prilagodbe novim izazovima, prije svega u odnosu na usluge koje upotrebljavaju potrošači, poput rastućeg broja glasovnih internetskih poziva i nove aktere u tom sektoru. Iz EK ističu kako je spektar internetska žila kucavica. Stoga je poboljšanje koordinacije među državama članicama od ključne važnosti. Budući da odgovarajući spektar nije bio dostupan, Europa je znatno kasnila s uvođenjem najnovije 4G tehnologije. S obzirom na to da spektar nije ograničen nacionalnim granicama, u njegovu upravljanju stoga potreban europski pristup kako bi se promicalo istinsko jedinstveno tržište s paneuropskim uslugama.Komisija će također ocijeniti sve veću važnost internetskih platformi kao što su pretraživači, društveni mediji, trgovine aplikacijama za uspješno gospodarstvo zasnovano na internetu. To uključuje ispitivanje načina na koje se većom transparentnošću može povećati povjerenje u internetske usluge, kako te usluge uključiti u internetske vrijednosne lance te kako olakšati brzo uklanjanje nezakonitog sadržaja.

Put u industriju 4.0
Uporaba internetskih usluga danas je razlog zabrinutosti 72 % korisnika interneta u Europi, koji smatraju da se na internetu zahtijeva otkrivanje prevelikog broja osobnih podataka. Brzo donošenje Uredbe o zaštiti podataka ključ je za jačanje povjerenja. S obzirom na to da je industrija najvažniji stup europskoga gospodarstva, a proizvođački sektor EU ima dva milijuna trgovačkih društava i 33 milijuna radnih mjesta, Komisija želi pomoći svim industrijskim sektorima pri uvođenju nove tehnologije i prelasku na pametan industrijski sustav (tzv. "industrija 4.0"). Komisija također želi i da industrija i društvo na najbolji način iskoriste podatkovno gospodarstvo. Europljani bi također trebali u potpunosti iskoristiti i interoperabilne e-usluge, od e-vlade do e-zdravlja, te razviti svoje digitalne vještine kako bi iskoristili mogućnosti interneta i povećavali vlastite izglede za zapošljavanje. Komisija nastavlja s pripremama sveobuhvatne strategije jedinstvenog digitalnog tržišta, koja bi trebala biti predstavljena u svibnju.