S popriličnim kašnjenjem od više od dvije godine u javnu raspravu konačno je došao prijedlog Strategije pametne specijalizacije (S3), čija je glavna novina ulazak ICT sektora među sedam ključnih tematskih prioritetnih područja za poticanje istraživanja, razvoja i inovacija u razdoblju do 2029.

U toj propulzivnoj industriji zadovoljni su što su dobili status strateške industrije, koji traže još od 2014., od kada je ulazak na S3 tražila udruga Hrvatski nezavisni izvoznici softvera CISEx, a kada su uvidjeli da neće ući ni na novi S3, okupili su se iz svih udruženja unutar sektora. Posebice je, kažu, bio angažiran HGK.

”Konačno se nećemo ‘šlepati’ na druge, moći ćemo se samostalno razvijati sa svojim projektima”, kratko je opisao važnost ulaska IT-a među sedam tematskih područja u S3 Davor Runje, predsjednik CISEx-a, čija je prethodnica na toj poziciji Tamara Barančić nakon svega ipak konstatirala da još postoji puno otvorenih pitanja oko potpora za IRI iz europskih programa na koja se mogu pripremati u IT-u.

Nedostaje indikativni plan natječaja i generalno poduzetnici se moraju snalaziti u šumi između NPOO-a, OPKK, a sada uz dosadašnja tematska područja dolazi i ICT, pa se ionako smanjen “kolač” potpora za IRI koji je namijenjen za poduzetnike u narednom razdoblju ‘cijepa’ još i na njih.

”Priča se o velikim iznosima, no nitko ne zna što se i kada očekuje, koliko novca će biti na raspolaganju i tko je prihvatljiv kandidat za pojedine natječaje da bi se iskoristio potencijal nove vertikale”, ističe Tajana Barančić.

Dodatan je problem što se novcem za IRI ne upravlja s jednog mjesta, dio projekata prati se iz alokacija preko Ministarstva znanosti i obrazovanja, dio Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, a sada se otvorila i dodatna mogućnost financiranja preko Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova i Integralnog teritorijalnog programa, kroz koji je od ukupno 560 milijuna eura oko 300 milijuna predviđeno za različite oblike inovacija.

Problem je što će ta sredstva biti na dispoziciji samo poduzetnicima s manje razvijenih područja Jadranske, Sjeverne i Panonske Hrvatske, no oni iz Zagreba su isključeni. Problem je što se u IT sektoru čak 80 posto ulaganja u IRI odvija upravo u Zagrebu, u kojemu je i najveća koncentracija tvrtki i kadrova za ove poslove, pa se Tajana Barančić već sada pita znači li to da će oni, kako bi mogli koristiti te potpore, morati otvarati urede u drugim regijama i što ako neće moći naći kadrove, hoće li biti prihvatljivo da poslove obavljaju iz Zagreba?

Za IRI se iz OPKK za jačanje konkurentnosti gospodarstva ulaganjem u istraživanja i inovacije, te digitalizaciju predviđa alokacija od 1,157 milijardi eura, no prema neslužbenim informacijama za IRI je predviđeno oko 300 milijuna eura, a ono što poduzetnike iz svih sektora najviše ljuti oko poticaja jest što se sredstva koja raspodjeljuje Ministarstvo znanosti usmjeravaju u znanstvene institucije i financiraju se fundamentalna istraživanja koja ne dolaze do gospodarstva, te time ne daju efekt.

Intervju

Etika i odgovornost moraju ostati u ljudskim rukama

Maloprodajno tržište

Od lidera Dalmacije do nacionalnog simbola uspjeha u maloprodaji

Dijelom je to prepoznato i u S3, jer se upire prstom i na važnost povezivanja i komercijalizacije istraživanja i inovacija. No, gospodarstvenici su nezadovoljni i time što je tek manji iznos usmjeren velikim tvrtkama, koje su i najveći ulagači u IRI.

Tajana Barančić, predsjednica udruge izvoznika softvera CISEx/I. Šoban/PIXSELL

Pokretanje ka razvoju
Na konferenciji o IT-sektoru kojeg je prije dva dana organizirala HGK, na temu nedostatka novca za projekte IRI, državna tajnica Ministarstva gospodarstva Nataša Mikuš Žigman kazala je kako će se, bude li to problem, raditi na realokaciji sredstava do 2029. Među ostalim, najavila je vaučere za digitalizaciju iz NPOO, inovacijski vaučer početkom godine i fond rizičnog kapitala u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU pogodan za financiranje novih tvrtki.

“Ono što je najvažnije jest da je za IT sektor predviđen status koji će mu otvoriti prostor da se iz sada dominantno uslužnog sektora pokrene ka razvoju vlastitih proizvoda, jer se jedino tako može odmaknuti od lohn-poslova, koji su sada zahvalni zbog niske cijene rada”, ističe potpredsjednik HGK Tomislav Radoš. Za takav zaokret potrebna je značajna potpora za suradnička istraživanja sa znanstvenim institucijama, a među ostalim važnim za jačanje kapaciteta u S3 ističe se digitalizaciju javnih usluga.

“Potreban je jači pomak od prilagođenih softverskih i programskih usluga prema produktizaciji znanja. Hrvatske ICT tvrtke razvijaju se u skladu s globalnim tehnološkim trendovima s rastućom potražnjom za naprednijim IT uslugama, ali ‘izvoz znanja’ je lakši ako je ‘upakiran’ u proizvod. To danas, pomoću novih tehnologija poput oblaka i poslovnih modela kao što je softver kao usluga (SaaS), više nije rezervirano samo za velike tvrtke.

Ipak, produktizacija ne isključuje usluge, štoviše, uspješan proizvod otvara mogućnosti za razne pomoćne usluge poput prilagodbe softvera ili specifičnih dodataka”, ističe se u S3, uz napomenu da je 20-ak hrvatskih IT tvrtki prisutno na globalnoj ljestvici TOP100 za B2B IT usluge globalne tvrtke Clutch.

Petina u transformaciji
U S3 izdvajaju i podatak da samo oko 40 posto hrvatskih tvrtki razmišlja o digitalnoj transformaciji kako bi ostale konkurentne, a strategiju digitalne transformacije počela je razvijati svaka peta korporacija, uglavnom velike tvrtke, pa se preporučuje da bi u cilju daljnjeg poticaja digitalne transformacije gospodarstva bilo važno podržati SME u povećanju korištenja napredne tehnologije.

Osim Digitalnih proizvoda i platforme, ostala su tematska područja u novoj S3 personalizirana briga o zdravlju, u kojoj se nastoji usmjeriti IRI prema pružanju integriranih i personaliziranih zdravstvenih rješenja kombiniranih s turizmom, potom pametna i čista energija, u kojoj među ostalim perspektivu ima hvatanje vodika, skladištenje energije, geotermalni izvori.

U TPP-u Pametan i zeleni promet zaokret se traži prema ekološkim i digitaliziranim rješenjima i tehnologijama, a ostala su TPP područja sigurnost i dvojna namjena, održiva i kružna hrana, te prilagođeni i integrirani proizvodi od drva. Javna rasprava o S3 otvorena je do 21. prosinca.